„U borbi smo protiv bolesti COVID-19, panike i ekonomsko-socijalnih posljedica krize. Ne želimo upasti u zamku da olabavimo mjere pa da imamo nova žarišta. Postupno ćemo aktivirati dijelove ekonomije u skladu s preporukama epidemiologa. Uz prva dva paketa gospodarskih mjera, Vlada Republike Hrvatske čvrsto je stala iza hrvatskih radnika i gospodarstva. Teret krize iznijet ćemo solidarno“, izjavio je to ovoga tjedna premijer Andrej Plenković u intervjuu u emisiji „1 na 1“ na HTV-u.
Popuštanje mjera
Ministri su dobili zadaću da u svojim resorima, u području gospodarskih i društvenih djelatnosti koje pokrivaju, predlože one aktivnosti za koje smatraju da bi se u predstojećim tjednima postupno mogle reaktivirati, vodeći računa o novim, posebnim okolnostima, prenosi u četvrtak Vlada.
Nakon što prijedlozi stignu, dodao je premijer u četvrtak na sjednici Vlade, Vlada će ih raspraviti i tražiti od epidemiologa da ih dodatno „prebace“ u prihvatljivi epidemiološki okvir.
Većina mjera koje je donio nacionalni stožer civilne zaštite ističe u nedjelju, 19. travnja. Šef Stožera i ministar policije Davor Božinović u petak na konferenciji za novinare je rekao da se kreće u fazu u kojoj će doći do određenih popuštanja, a o svemu će sud dati epidemiološka struka. Međutim, dodao je da je izvjesno da će se najveći dio onoga što su propisali produžiti.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak u četvrtak je odgovorio i na pitanja novinara o otvaranju granica za turiste. Ako će druge zemlje imati ovako lošiju situaciju od nas, kazao je Capak, granice se neće otvarati. Ako se kod nas popravi situacija, omogućit će se domaćim turistima odlazak na more.
Državna matura mogla bi se, pak, održati pod posebnim epidemiološkim mjerama.
Do petka je u Hrvatskoj zabilježeno 1814 oboljelih, što je za 319 osoba više nego prošli tjedan. Broj oboljelih ponovo je pao u odnosu na prošli tjedan kad je zabilježeno 416 ljudi više nego tjedan ranije. Prosjek godina oboljelih je 50,5 godina, a 52,2 posto oboljelih čine žene. Testirano je 20953 osobe, a 8,66 posto je pozitivnih. Ukupno je 36 osoba preminulo, a 30 bolesnika je na respiratoru. Ima 372 hospitalizirana bolesnika, a 600 osoba je ozdravilo. Broj oboljelih bio bi zasigurno i manji, da virus nije ušao u niz domova za starije.
Smrtni slučajevi
Nakon izlaganja ministra zdravstva Vilija Beroša ovoga tjedna u Hrvatskom saboru pojavile su se u javnosti spekulacije o tome umiru li ljudi doista od koronavirusa ili od drugih, kroničnih bolesti.
„Smrtni ishodi uslijed zaraze koronavirusom su češći kod kroničnih bolesnika, naročito starije životne dobi. Postoje slučajevi kada osoba ima više kroničnih bolesti koje, udružene s koronavirusom, mogu dovesti do smrtnog ishoda. U tom slučaju neposredni povod i uzrok smrti je infekcija i tada govorimo da je osoba umrla s koronavirusom. Međutim, ukoliko osoba nije imala kroničnih bolesti i stečenih stanja, zarazila se koronavirusom te preminula od infekcije, kažemo da je uzrok koronavirus“, pojasnio je u četvrtak na konferenciji za novinare Vili Beroš.
Kako su primijetili novinari, kod svih umrlih dominiraju upravo kronične bolesti. Capak je u petak pojasnio da 90 posto ljudi u Hrvatskoj i inače umire od kroničnih bolesti. U Hrvatskoj ima oko 400 tisuća osoba koje boluju od dijabetesa, od 30 do 35 posto ljudi boluje od hipertenzije, a 25 posto hrvatskih građana umire od karcinoma. Ministar Beroš je dodao da teške kronične bolesti mogu biti prisutne i u mlađoj populaciji. Vezano uz odlazak na posao osoba s kroničnim bolestima, koji su u slučaju zaraze koronavirusom rizična skupina, Capak je rekao da su poslodavcima zato i dali preporuke da tamo gdje je god moguće ljudi rade od kuće.
Trgovci digli marže
A da neki poslodavci koriste ovu krizu za bogaćenje, potvrdio je u četvrtak na konferenciji za novinare i glavni državni inspektor Andrija Mikulić. Do četvrtka su tržišni inspektori obavili nešto više od 800 nadzora. „Trgovine na malo i veletrgovine podigle su svoje marže kontra odluke Vlade“, ustvrdio je Mikulić. Tako su marže kod brašna, dječje hrane i mesa narasle za 30 posto. Na sredstvima za dezinfekciju je do 200 posto veća marža nego prije ove krize. Rekorder su, kazao je Mikulić, cijene zaštitnih maski gdje su marže dignute za nevjerojatnih 595 posto.
Do četvrtka je naplaćeno preko 1,3 milijuna kazni za pravne osobe, te gotovo 500 tisuća kazni za fizičke osobe. Trgovine na malo kažnjavaju se kaznama od 10 do 100 tisuća kuna, dok se veletrgovine kažnjavaju s 300 tisuća kuna.
„Ljudi koji dižu marže suprotno odlukama Vlade i zakonima Republike Hrvatske, ako to budu činili dva ili više puta, a mi ih opetovano ulovimo, onda jednostavno neće biti kompromisa u smislu da se ne navedu nazivi tih trgovačkih društava javno. Jer, ako se u ovoj situaciji kad se borimo protiv koronavirusa, netko bavi ovim stvarima onda je to, nažalost, u rangu ratnog profiterstva“, kazao je Mikulić.
Donacija iz Kine
Na sam Uskrs avionom u Hrvatsku je iz Kine stigla 5,95 milijuna dolara vrijedna donacija zaštitne opreme. Radi se o ukupno 60 tona zaštitne opreme. To je samo prvi u nizu od šest letova koji će se ostvariti u sljedećem periodu. Iduća donacija očekuje se u nedjelju.
Incident na Uskrs
Inače, kao što smo već pisali u tekstu „Uskrs kakav ne bi trebao biti i kršćani koji to nisu“ najveći kršćanski blagdan prošao je u znaku incidenta kakvog nitko nije želio. Unatoč upozorenjima iz Splitsko-makarske nadbiskupije i prekršajnoj prijavi policije jer je pozvao vjernike na misu na Cvjetnicu, don Josip Delaš nije odustao od svog nauma da održi misu s vjernicima i za Uskrs. U crkvi u splitskom naselju Sirobuja pritom je napadnuta novinarka Dalmatinskog portala koja je snimala okupljanje vjernika. Nakon što ju je jedan muškarac grubo odgurnuo, uništio joj je i mobitel kojim je uživo prenosila događanje. Zatim joj je crkvenim vratima netko od prisutnih vjernika prikliještio ruku. Snimka tog događaja koji je prenosila uživo ubrzo se proširila internetom i šokirala Hrvatsku. Novinarka je morala zatražiti liječničku pomoć. Nedugo nakon tog napada, na parkiralištu ispred iste crkve dogodio se drugi napad. Napadnuta je snimateljica N1 televizije, što je također zabilježila kamera. Jedan vjernik, također muškarac, vozilom se zaletio prema snimateljici, usporio i rukom udario kameru.
Ni svećenik Josip Delaš nije ostao novinarima „dužan“.
„Neka vas đava nosi, ajte kvragu. Odnija vas đava što prije, ajte ća“, vikao je don Josip Delaš.
Tog poslijepodneva se don Delaš za Facebook slikao sa skupinom maskiranih mladića koji su držali transparent na kojem je pisalo “Uz don Jozu do groba” i „Novinari crvi“ , te šal s ustaškim pozdravom „Za dom spremni“.
Epilog događaja je da su protiv tri muške osobe podnesene kaznene prijave za djelo za koje je propisana kazna i do pet godina zatvora, a protiv svećenika prekršajna prijava. Policija intenzivno traga i za mladićima koji su poslijepodne organizirali bizarno fotografiranje.
Neki pravoslavni svećenici ovoga su tjedna, također, držali mise s vjernicima, protivno odluci stožera o zabrani okupljanja.
Europska središnja banka Hrvatskoj će dati 2 milijarde eura
Europska središnja banka, u komunikaciji s Hrvatskom narodnom bankom, u srijedu je omogućila razmjenu i to po prvi puta zemlji koja nije u eurozoni i zemlji koja tek treba postati dio Europskog tečajnog mehanizma II.
Premijer Plenković objasnio je da to znači da će Hrvatska u Europsku središnju banku dati 15 milijardi kuna, a Europska središnja banka Hrvatskoj će dati 2 milijarde eura.
„Na taj način šalje se poruka našim i međunarodnim financijskim tržištima i institucijama, kada je riječ o ocjeni hrvatske monetarne politike i njenog odgovornog vođenja javnih financija i činjenice da smo Vlada koja je usvojila Strategiju za uvođenje eura i ide prema Europskom tečajnom mehanizmu II. To su za nas izrazito dobre i pozitivne vijesti“, rekao je premijer Plenković.
Jelena Oberman
FOTO: Facebook