Gotovo 50 govornika i više od 400 sudionika posjetilo je ovogodišnje, 12. izdanje Međunarodne autorske kreativne konferencije MAKK koje se održalo 28. i 29. studenog u Muzeju za suvremenu umjetnost (MSU) u Zagrebu. MAKK je zamišljen kao prostor za razmjenu ideja, umrežavanje i inspiraciju u čemu je i ove godine uspio pa su organizatori, HDS ZAMP i Hrvatsko društvo za autorsko pravo, kako kažu, iznimno zadovoljni odazivom i učinkom.
Ovogodišnji MAKK
Ovogodišnji MAKK se bavio temama kao što su: načini poticanja filmske, glazbene i drugih umjetničkih branši, inovativne mogućnosti zarade za glazbenike, fenomen uspjeha Baby Lasagne, negativnosti vezane uz bavljenje glazbom, mentalno zdravlje glazbenika, te temom umjetne inteligencije kojoj je posvećen gotovo cijeli drugi dan konferencije.
Što se tiče umjetne inteligencije, zaključak je da je sada stvaranje glazbe i ostalih kreativnih djela zakonski u nekoj sivoj zoni. Osnovni problem je što nije uvijek do kraja jasno tko je tu autor i tko može „uživati” takvo djelo, odnosno zarađivati ili na bilo koji drugi način imati korist od takvog djela, a poseban problem je što su se sustavi umjetne inteligencije obučavali na djelima autora i nositeljima ostalih srodnih prava, a da za to nisu dobili licencu i platili odgovarajuću naknadu.
Ono što bi glazbenicima i autorima glazbe moglo biti zanimljivo, jer bi od toga u budućnosti mogli imati financijsku i promotivnu korist, je izlaganje Roberta Singermana. Radi se o vizionaru svjetske glazbene industrije s više od četiri desetljeća iskustva. On je na konferenciji predstavio je LyricFind, tvrtku koja pruža usluge prevođenja i plasmana tekstova pjesama na glazbene platforme, servise i aplikacije, te najavio suradnju HDS ZAMP-a s tom tvrtkom.
Radionice za autore
Glazbenici i autori bi trebali razmisliti da sljedeće godine, ako takve prilike bude, svakako pošalju svoja autorska djela na radionicu na kojoj se preslušavaju njihove pjesme. Treći put zaredom, naime, takva radionica održala se na MAKK-u. Petnaest autora dobilo je tako priliku da renomirani producent Srđan Sekulović Skansi presluša njihova djela i uputi im konstruktivnu kritiku što je velika pomoć mladim i još neafirmiranim autorima.
Zanimljivo je i poučno bilo čuti informacije o tome kako je uspio Baby Lasagna, odnosno Marko Purišić, kao i negativna iskustva s nastupa naših poznatih glazbenika, što je samo zahvaljujući duhovitosti govornika, prošlo u ležernom tonu. Izdvojit ćemo samo temu važnosti prisutnosti zaštitara na koncertima i nastupima.
Važnost zaštitara
„Jednom me obožavatelj digao, bacio, i ja sam pala na leđa i glavu. Mogla sam poginuti, napukao mi je vratni pršljen”, ispričala je Alka Vuica. Također je prepričala događaj u kojem je jedan posjetitelj htio baciti bombu u publiku koja se tukla, jer je zaključio da se ne odnose prema njoj s poštovanjem. „Dobro da sam živa”, zaključila je.
Mentalno zdravlje glazbenika, kako je istaknula voditeljica panela Sanja Doležal, prije 40 godina bilo je tabu tema. Kako su glazbenici zbog prirode posla stalno izloženi velikim oscilacijama u raspoloženju, dosad su se snalazili kako su znali i umjeli, često i na štetne načine. Psihijatar Hrvoje Handl je rekao da je važno prvo sebi priznati problem i potražiti pomoć struke, a jedna od onih koji svoje probleme ne skrivaju i aktivno rade na njihovom otklanjanju je zasigurno poznata glazbenica Ivana Kindl koja je iznijela svoje, osobno iskustvo. Glazbenik Matija Cvek osvrnuo se na negativne komentare na internetu kazavši kako najviše bole oni koji su istiniti, ali je također rekao: „Nitko mene ne može toliko uvrijediti koliko ja mogu sam sebe, odnosno uvjeriti da nešto nisam dobro napravio”.
Strah za djecu
Iskazan je i strah za djecu, odnosno vrijeme u kojem žive. „Mi živimo u vremenu u kojem je nasilje postalo svakodnevica, ali bojim se da naši mladi ljudi to zapravo vole. Mene puno više smeta danas pristanak naših žena na takav odnos prema njima. I u tekstovima i u stvarnom životu. Možda psihijatri znaju zašto bi nekom bio strašno privlačan netko za koga si siguran da će ti na trećem sastanku dati šaku u glavu ili te jednostavno odbaciti jer te potrošio”, istaknula je autorica Ines Prajo.
„Ono što meni stvarno stvara problem u svemu tome, jer sam sada i ja otac, jest to kad gledam kako djeca danas odrastaju. Mene je strah u kakvom će svijetu odrastati moje dijete za 10-15 godina. Ne mogu ni zamisliti kako će to biti i što će biti jer su već sada društveni mediji toliko brzi. A često je to jako površan sadržaj i često je skoro sve agresivno i cinično”, rekao je Cvek.
Glazbenici na MAKK-u
Konferencija nije prošla bez glazbe. U četvrtak je violončelist Matej Milošev, poznat po spajanju klasične glazbe i pop elemenata, zabavljao publiku sa svojim bendom i autorskim pjesmama. Drugi dan konferencije otvorila je pjevačica Nina Ćorić koja je uz pratnju višestruko nagrađivanog basista i skladatelja Marija Rašića izvela tradicionalne flamenko pjesme i popularne španjolske skladbe.
Konferencija je završila premijerom dokumentarnog filma “SHIP 2024” o međunarodnom glazbenom festivalu u Šibeniku, a after party je bio u Tvornici gdje je održan LIFT glazbeni festival.
Kao što su priopćili organizatori, ovogodišnji MAKK je postigao svoj cilj: okupio je brojne kreativce, autore, pravne i tehnološke stručnjake, institucije, medije i javnost koju zanima intelektualno vlasništvo te autorsko i srodna prava. „MAKK se potvrdio kao mjesto susreta gdje su i na pozornici i u publici jednako zanimljivi te važni ljudi”, kažu organizatori.
Pokrovitelji MAK konferencije su Ministarstvo kulture i medija RH, Državni zavod za intelektualno vlasništvo i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Jelena Oberman
