Novi, veliki migrantski val poput onog iz 2015. godine malo je vjerojatan. Činjenica je da je veliki migrantski val krajem prošlog tjedna krenuo iz Turske. Međutim, tisuće migranata zapelo je na grčko-turskoj granici. Migranti i izbjeglice pristižu i na grčki otok Lezbos odakle, opet, ne mogu dalje.

Usprkos tome što je Turska otvorila granice, granice Europske unije su zatvorene za migrante i izbjeglice. Pokazuje to reakcija Grčke i to ne samo vlasti, vojske i policije, već i samog stanovništva na otoku Lezbosu. Dio građana, naime, nije u ponedjeljak dopuštalo izbjeglicama i migrantima iskrcavanje na taj otok. Novi migrantski val izazvao je i reakcije EU. EU je podržala Grčku u odluci da suspendira pravo traženja azila na mjesec dana.  Pokazuje to, naposljetku, i reakcija Hrvatske kao trenutne predsjedateljice Vijećem Europske unije. Hrvatska je, naime, obećala pomagati u zaštiti vanjske granice EU. 

Novi migrantski val i reakcije EU

Danas na kopnenu granicu Grčke s Turskom dolaze predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i Europskog parlamenta David Sassoli. Njima će se pridružiti i hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Sastanak ministara unutarnjih poslova će se održati u srijedu u Bruxellesu. Visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell je najavio i održavanje izvanrednog sastanka Vijeća vanjskih poslova kojim predsjeda. Ministri vanjskih poslova sastaju se u četvrtak u dvorcu Lužnica u Zaprešiću na neformalnom sastanku. Formalni sastanak ministara vanjskih poslova održat će se dan kasnije u Zagrebu. Sve upućuje na to da će ovaj migrantski val biti i zaustavljen u Grčkoj. 

Erdogan manipulira migrantima i izbjeglicama

Nažalost, ponašanje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji manipulira migrantima i izbjeglicama u svrhu svojih političkih interesa, odnijelo je prve žrtve. Jedno malo, nevino dijete, nastradalo je na Egejskom moru. Dijete se utopilo kada se prevrnuo čamac s migrantima kraj otoka Lezbosa. U javnosti se proširila i vijest da je jedan Sirijac navodno ubijen na kopnenoj granici između Grčke i Turske. Tu vijest su grčke vlasti demantirale i nazivale to „turskom propagandom“. Erdogan je mogao znati da je takav scenarij moguć kad je, suprotno dogovoru s EU iz 2016. godine, krenuo puštati migrante prema grčkoj granici. Premda EU pritom jasno ne kaže da ne želi primiti nove migrante, itekako to jasno pokazuje. U svemu tome pate nevini ljudi.

Reakcija Isusovačke službe za izbjeglice

Povodom tragičnih događanja na granici Turske i Grčke te slijedom odgovora EU i Grčke, reagirala je priopćenjem JRS – Isusovačka služba za izbjeglice u Hrvatskoj. 

„Ovakav pristup suprotan je svim europskim i međunarodnim pravnim okvirima zaštite temeljnih ljudskih prava. Uz to, u potpunosti je neodrživ, uzima ljudske žrtve i ne odražava odgovornu, ujedinjenu i humanu strategiju Europske unije spram migracija i zaštite ljudskog dostojanstva“, ističu u priopćenju koje potpisuje pater Tvrtko Barun, voditelj isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi.

Također ističu da odgovor Hrvatske kao trenutne predsjedateljice Vijećem Europske unije sadržan u stavu kako će Hrvatska svim raspoloživim sredstvima pomagati u tome da zaštiti vanjske granice EU-u bez naglašenog osvrtanja na budućnost i perspektivu zaštite ljudskog života svih izbjeglica i migranata ne može biti odgovor zemlje koja je i sama ne tako davno iskusila beznađe rata i izbjeglištva.

Isusovci pozivaju na humanost i europske vrijednosti kao što su solidarnost, jednakost i poštivanje ljudskih prava. Upućuju na Isusove riječi o pomaganju strancima i onima u potrebi, kao i riječi pape Franje. „Jer nije riječ samo o migrantima, riječ je o svima nama. Riječ je o našoj zajedničkoj budućnosti i svijetu kojeg ostavljamo u naslijeđe svojoj djeci“, govori papa Franjo u svojoj ovogodišnjoj poruci za Svjetski dan migranata i izbjeglica. 

Upozoravaju i na porast ksenofobije među europskim stanovništvom.

Prihvaćanje migranata i izbjeglica

„Isusovačka služba za izbjeglice diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, nužnim smatra uspostavljanje sigurnih i zakonskih puteva kako bi se osobama kojima je potrebna zaštita omogućilo da je traže u Europi bez rizika po vlastite živote. Primjeri takvih puteva jesu programi preseljenja, olakšavanje spajanja obitelji, privatno sponzorstvo i korištenje programa humanitarne vize“, kažu u priopćenju.

Iako je odgovornost za prihvaćanje, zaštitu i olakšavanje integracije migranata i izbjeglica prvenstveno na vlastima, JRS ističe da je zalaganje građana ključni element u radu na društvenoj uključenosti, omogućavanju razumijevanja među različitim zajednicama i učinkovitoj borbi protiv rasizma i ksenofobije u korist društva u cjelini. Kao i našeg zajedničkog mira.

Histeriji u Hrvatskoj nema mjesta. Malo je vjerojatno da će do Hrvatske doći taj novi migrantski val. No, nema razloga za strah čak i da primimo nove migrante. Hrvatska je tijekom posljednjeg rata bila utočište za oko milijun izbjeglica. Premda je i sama bila u ratu, u tome se pokazala izrazito uspješnom.

Jelena Oberman

FOTO: Photo by Khaled Akacha from Pexels  /montaža: Alter