Kockanje i klađenje – epidemija o kojoj se kod nas ne govori

Kockanje i klađenje – epidemija o kojoj se kod nas ne govori

Kockanje i klađenje su pošast koja je zahvatila Hrvatsku, no o tome se rijetko govori. Kockanje i klađenje, kada prijeđu u ovisnost, izazvaju financijske, psihološke i emocionalne posljedice, kao i bračne i obiteljske probleme. Poseban je problem kockanje mladih. Neki od pokazatelja da mladi imaju problema s kockanjem ili klađenjem su: neobjašnjiva potreba za većom količinom novca, izostanci iz škole, pretjerana okupiranost praćenjem sportskih rezultata (praćenje teleteksta), izostanci sa slobodnih aktivnosti, udaljavanje od prijatelja i obitelji, te česte promjene raspoloženja.

Govor u Saboru

Da je Hrvatsku zahvatila epidemija ovisnosti o „kocki“ i klađenju upozorio je u srijedu u Hrvatskom saboru psihijatar i čelnik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov. 

„Trenutno u našem društvu vlada epidemija o kojoj se ne govori. Pune se stupci o korona virusu, egzotičnom virusu iz daleke Kine. O onoj epidemiji koja danas vlada u Hrvatskoj vlada gotovo pa „Omerta“, tišina“, kazao je Petrov.

U Hrvatskoj je, kazao je Petrov, danas gotovo 100 tisuća ljudi ovisnih o kockanju i igrama na sreću. Sudbina jednog ovisnika pogađa u prosjeku 4  do 8 osoba u njegovoj okolini.

Stručnjaci kažu, ističe Petrov, da je Hrvatska „otvoren sustav za igre na sreću“. Kladionice i kasina se lako otvaraju, ima ih na svakom koraku pa tako i tik do škola. 

„Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 90-ih je godina u Hrvatskoj bilo registrirano oko 350 mjesta za priređivanje i prodaju igara na sreću, 2009. godine preko 1600. Danas? Danas u Republici Hrvatskoj imate preko 4000 uplatnih mjesta za priređivanje igara klađenja, preko 7500 automata, 234 automat klubova i 15 kasina“, kazao je Petrov.

Kockanje i klađenje izjeda društvo

Kockanje, odnosno klađenje je jedno od najučestalijih ovisnosti u Hrvata s preko 100 tisuća ovisnika. K tome se 40 posto maloljetnika redovito kladi na tjednoj bazi, iako je to zakonom zabranjeno. Čak 13 posto maloljetnika, upozorio je Petrov, ima ozbiljnih psihosocijalnih problema vezanih za kockanje, dok ih je, primjerice, u Kanadi tek 1,3 posto. 

Problematično kockanje, pojasnio je, povezano je s antisocijalnim poremećajem ličnosti, zlouporabom alkohola i droga, kaznenim djelima. Petrov je pozvao vlast da osvijesti problem i počne ga rješavati.

„Danas imamo na desetke tisuća uništenih života i obitelji, što dugoročno izjeda i državu i društvo, a država trenutno nema niti sustavno praćenje pojavnosti osoba koje patološki kockaju, niti se poštuju zakonske norme. Nacionalna strategija za borbu protiv ovisnosti koja je napisana prije tri godine još uvijek čami u ladicama Ministarstva“, kritičan je Petrov.

Smatra da treba što prije bolje zakonski regulirati igre na sreću. Treba uvesti i prakse prepoznavanja mladih u riziku, implementirati preventivne intervencije i educirati nastavnike. Postoje, istaknuo je, i pilot projekti koji su uspješni i koji su probno pokazali odlične rezultate kao što je to projekt zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta „Tko zapravo pobjeđuje“. 

Jelena Oberman

FOTO: Chris Liverani/Unsplash

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.