Kako sam počela čitati horoskop? Onog dana, točnije onih dana, kada sam postala svjesna da mi je sve u životu postalo neizvjesno. Samo zato što sam promijenila adresu stanovanja, automobil, bračno stanje, izgubila pola obitelji – njegove, i tričetvrt (a možda i više) zajedničkih prijatelja (jer je svima sve neugodno).
I tako, dok su se šokovi promjena stišavali, a nove navike ustaljivale, shvatila sam da nije moj život sada postao neizvjestan, nego da je takav oduvijek. Samo sam vjerovala da nije tako. I sada sam počela sumnjati u sebe. Treba mi mnogo vremena da bih neku osobu procijenila. Dok drugi ljudi, što su stariji i imaju više iskustva, čine to sve brže i točnije, ja sam zastala u tom procesu.
Neodlučnost
Mada ima ljudi, koji bez obzira na godine ništa ne vide i nemaju pojma tko su i kakvi su. A ja ne želim spadati u takve ljude. Niti u neodlučne. Pa da mi se svi smiješe u lice, a iza leđa me sažalijevaju.
Odlučila sam nazvati jednu staru prijateljicu s kojom se dugo nisam čula i otišla sam s njom na kavu. Ona obožava horoskope, rune, tarot-karte. Kao i moja sestra. Ali ona je u Australiji.
Pitam se postoje li tamo neke aborigin rune? Nije važno.
Frendici sam postavljala pitanja u ovom stilu:
„Baš bi me zanimalo da mi izradiš natalni horoskop, imaš li kakvu zanimljivu knjigu o tumačenjima ascedenta, planeta, smještaja u kućama …?“
Horoskop
Ona mi je kao odgovor dala jednu zanimljivu knjigu da je pročitam. Da ukratko parafraziram što sam na jednom mjestu u toj knjizi pročitala:
„Ništa nije čvrsto određeno, sve je u mogućnostima, potencijalima. Čovjek bi trebao sebe više upoznati i osvijestiti, zato da bi mogao razviti svoje moguće sposobnosti, a kontrolirati negativnosti koje štete njemu osobno, kao i drugim ljudima kojima je ta osoba okružena.“
Dakle, astrologija je samo niz mogućnosti o kojima treba dobro razmisliti.
Zar to nije i ljudska psiha? Zar nam psiholozi ne pokušavaju pomoći baš u tome: Da sebe spoznamo i razvijemo, da pomognemo sami sebi?
Eto dokle sam došla: od čitanja horoskopa do ordinacije psihologa. Jer, ovu knjigu čitam u njegovoj čekaonici. Neke dijelove i više puta. Čini mi se da je moj psiholog svaki put sve zadovoljniji našim razgovorima. Možda još uvijek sporo donosim procjene o drugima. Ili sebi. Ali sada sam sigurna da su točne.
Zorica Krističević
FOTO: Anastasia Dulgier/Unsplash