Babilon, drevni mezopotamski grad koji se nalazi na području današnje države Irak, stavljen je na popis svjetske baštine UNESCO-a prošli petak na sastanku vijeća te specijalizirane UN-ove agencije u Bakuu , glavnom gradu Azerbejdžana, prenosi Reuters. Time je ispravljena povijesna nepravda, nakon višegodišnjeg lobiranja iračke vlade.
Vraćeno mjesto u povijesti
Irački predsjednik Barham Salih rekao je da je gradu, sada arheološkom nalazištu, nakon višegodišnjeg zanemarivanja prijašnjih lidera, sada vraćeno njegovo „mjesto koje mu pripada“ u povijesti.
„Mezopotamija je istinski stup sjećanja u povijesti čovječanstva i kolijevka civilizacije u zabilježenoj povijesti“, rekao je premijer Iraka Adel Abdul Mahdi. Iračka vlada je obećala izdvojiti dodatna sredstva da očuva i pojača napore konzervatora.
Aktivisti i stanovnici sjatili su se do replike Vrata božice Ištar da proslave, kako kažu, taj povijesni trenutak.
Drevni Babilon
Babilon se prvi puta u povijesti spominje u 23. stoljeću prije Krista. Babilon se nalazi 85 kilometara južno od Bagdada, prostire se na 10 kvadratnih kilometara i danas su od njega ostali uglavnom zidovi izgrađeni od cigli. Bolje su očuvana samo Vrata božice Ištar i pojedine skulpture.
Babilon je nekoć bio centar prostranog carstva, slavan po svojim kulama i hramovima od opeke. Njegovi viseći vrtovi bili su jedno od sedam svjetskih čuda. Smatra se da je njihovu izgradnju naručio kralj Nabukodonozor II koji je živio od 604 do 562. godine prije Krista i to po želji njegove supruge koja je bila „dovedena iz Medije (današnjeg Irana) i naročito voljela planinski pejzaž“. No, postoji i teorija koja kaže da su sagrađeni za kraljicu Semiramidu koja je vladala na prijelazu iz 9. u 8. stoljeće prije Krista. Viseće vrtove su opširno opisali starogrčki povjesničari Strabon i Diodor sa Sicilije.
Babilon se spominje i u Bibliji, u priči o izgradnji Kule babilonske. Prema toj priči kulu su gradili Noini potomci da bi došli do neba. Prema Bibliji, Bog Jahve se razljutio, srušio toranj i graditeljima pomiješao jezike pa se oni više nisu mogli sporazumijevati.
J. Oberman/Reuters
FOTO: slika Visećih vrtova i Babilonske kule nizozemskog slikara Martena van Heemskercka, 16.st.