Greta, djevojka zbog koje su „antiekolozi“ na aparatima

Greta, djevojka zbog koje su „antiekolozi“ na aparatima

„Antiekolozi“ su na aparatima, panika je zavladala u njihovim redovima, na sve moguće i nemoguće načine žele spriječiti širenje ekološke svijesti koja je postala opće prihvaćeno mjesto nakon što se na svjetskoj sceni pojavila mlada Greta Thunberg. Teorije zavjere ne prestaju, pokušaji diskreditacije jačaju. Jer Greta se spominje kao kandidat za Nobelovu nagradu za mir, Gretu podržava UN i Europska komisija, a Gretu je nedavno primio i sam papa Franjo! Posljednji pokušaj je pokušaj da se Greti prilijepi stigma koju nažalost, još uvijek, nepravedno, nose psihički bolesnici.

Ekološka aktivistica Greta

Tjednik Lider tako je u petak donio anketu i komentar Višnje Starešine pod nazivom „Štetimo li autističnoj djevojčici Greti praveći od nje ikonu?“ u kojem Starešina, pozivajući se na pisanje različitih svjetskih medija, nastoji diskreditirati tinejdžericu, ekološku aktivisticu Gretu.

Greta je javnosti postala poznata kada je pokrenula prosvjede srednjoškolaca za spas planete Zemlje. Sve je krenulo u njezinoj rodnoj Švedskoj kada je odlučila bojkotirati nastavu nastojeći upozoriti na globalno zatopljenje. Pokret se ubrzo proširio među srednjoškolcima po cijelome svijetu.

Besprizorna Starešina

No, Višnja Starešina piše da iz nje „progovara njezina bolest“. Greti je tako, pozivajući se na pisanje stranih medija kao što su Guardian, New Yorker i Daily Mail, prilijepila stigmu navodeći njezine dijagnoze: Aspergerov sindrom, opsesivno-kompulzivni poremećaj i selektivni mutizam. Nimalo skriveno ta naša cijenjena novinarka piše da Greta ne bi trebala nastupati u javnosti zato što joj to samo, zbog spomenutih bolesti šteti.

„Sad je pitanje: jesu li Gretu zapravo zloupotrijebili? Majka, mediji, sustav? Ne bih željela suditi je li to zbog naknadno probuđene savjesti ili zbog spoznaje da će se priča uskoro raspasti na ružan način. Samo činjenice“, napisala je Starešina uspoređujući je s glavnim likom iz filma „Dobro došli, Mr. Chance“, koji je osoba s mentalnom retardacijom.

Ne staje na tome, već nastavlja, još besprizornije: „Kad ona govori: „Osjećam da umirem iznutra ako ne prosvjeduju“, Greta se bori sa svojim depresivnim stanjima. No pitanja se opet zaustavljaju na tome – štetimo li mi Greti praveći od nje ikonu?“

Neki od najvećih umova bili su bolesni

Starešina možda gleda filmove i čita strane medije, ali nije upućena da su upravo neki od najvećih umova imali psihičke poteškoće: slikar Vincent van Gogh, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju John Nash, Jr., američki predsjednik Abraham Lincoln, genijalni skladatelj Ludwig van Beethoven, norveški slikar Edvard Munch poznat po neponovljivoj slici Krik, pisac Charles Dickens, legendarni britanski premijer Winston Churchill, jedan od najvećih baletana Vaslav Nijinsky, pisac Lav Tolstoj, genijalni fizičar Isaac Newton, genijalni izumitelj Nikola Tesla, i još mnogi drugi.

Novi zakoni

Medicina je napredovala, ali društvo je, ako je suditi po glasnim besprizornim pojedincima, nazadovalo. Kao da nikad glasniji nisu bili glasovi onih koji traže da se psihičkim bolesnicima zabrani javni nastup, izolira ih se od društva, pod krinkom navodne brige za njihovu dobrobit i zdravlje.

Novi zakoni koji se donose u svrhu zaštite osoba s mentalnim bolestima nisu na strani takvih. A donose se upravo zbog takvih koji ne posustaju u diskriminaciji i diskreditaciji. Zbog uskogrudnih, ograničenih i kronično neobrazovanih, glasnih i više ili manje moćnih, a sasvim prosječnih, pojedinaca. Donose se i novi zakoni i uredbe o zaštiti okoliša, i nikakvi interesni lobiji to više ne mogu spriječiti. Lavina je pokrenuta!

Mladi mijenjaju svijet

Prava je istina da Greta nije ni po čemu posebna, odnosno da u njoj nema ničeg „nenormalnog“ i „neprilagođenog“, ona nije „pomućene“ svijesti. Ona je tipični primjer svoje generacije. Generacije koja je obrazovana, i ne želi šutjeti.

Mladi mijenjaju svijet, ne mijenjaju ih „ishlapljeli“ starci, iako Europa postaje staračko društvo, pa je njezinim stanovnicima sve teže prihvatiti promjene koje su neminovne. Stari ljudi su iskusni, neki su mudri, a neki u starosti izgube doticaj sa stvarnošću, no jedno je neminovno – svi postanu nostalgičari. A nostalgija, žal za prošlim vremenima koja su, kao, bila bolja, ne mijenja stvarnost.

Dobro usmjeren mladenački bunt

Stvarnost mijenjaju mlade snage, mladi kao što je Greta. Mladi su buntovni, i velika je vijest da je jedna takva buntovnost, pretvorena u bunt protiv zagađenja, bunt koji nama svima donosi dobit. Onu najvažniju- zdravlje. Jer zdravlje planete Zemlje, zdravlje je i nas samih.

Mi nismo odijeljeni od Zemlje, mi smo dio nje. Živimo, dišemo i hranimo se od te Zemlje. Kad Zemlja oboli, oboljet ćemo i mi. A Zemlja je na izdisaju, zahvaljujući upravo starijim generacijama i zastarjelim tehnologijama koje su koristili.

Nostalgija za zastarjelim tehnologijama

Vrijeme je i da se oni stariji, i nadamo se, mudriji, osvijeste, i priznaju da su njihove generacije pogriješile. A priznati da si griješio najmanje je lako. Pogotovo u glavama koje još uvijek „mantraju“ o industrijalizaciji i reindustrijalizaciji, ne videći nikakvu štetu u emisiji štetnih plinova, priklanjajući se romantičarsko-nostalgičarskim pričama o radu u tvornicama zbog kojeg su, također, mnogi oboljeli. I radnici, kao i oni koji su živjeli u krugu takvih tvornica.

Danas se vodi računa o različitim ekološkim filterima, pročišćavanju i zaštiti na radu, nekad nije bilo tako. Stoga nostalgiji nema mjesta. Ponajmanje osudi i najprizemnijoj diskriminaciji onih koji se usude boriti protiv zagađenja, zagađenja koji se dotiče svih nas, a ne samo planete na kojoj živimo.

Dominik Dancs/Unsplash

Jelena Oberman

FOTO: Facebook album Grete Thunberg

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.