Marakeški sporazum, odnosno pitanje migracija i dalje je predmet glavnoga spora u hrvatskoj javnosti. Tjedan je obilježio sukob na relaciji Banski dvori- Pantovčak zbog odbijanja predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović da ode u Marakeš, gdje bi se trebao prihvatiti tzv. Marakeški sporazum.
Marakeški sporazum ipak obvezuje?
Podsjetimo, radi se o dokumentu Ujedinjenih naroda (UN) pod nazivom Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, čiji je cilj stvoriti međunarodni okvir za upravljanje migracijama. I dok premijer Andrej Plenković ponavlja da se radi o dokumentu koji se tiče isključivo legalnih migracija, koji nije pravno obvezujući, a nije ni međunarodni ugovor, pa da se mora implementirati u zakonodavstvo država koje ga prihvate, negodovanja ne prestaju.
Večernji list tako piše da i u Njemačkoj, koja je najčešće krajnje odredište migranata koji pristižu s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, traju prijepori oko tog dokumenta. U tekstu pod nazivom “Ovo je 16 spornih točaka iz ‘Marrakecha’ – traže se odgovori“ prenoseći pisanje njemačkog Bilda, izrijekom navode sporne točke sporazuma. Iako se Sporazum iz Marrakecha predstavlja kao “skup preporuka”, na čak 45 mjesta u dokumentu, piše Večernji, navodi se da se potpisnice na nešto obavezuju.
Svih 16 spornih točaka možete pročitati OVDJE.
Inspekcija oko kiretaža
Saborska zastupnica Mosta Ivana Ninčević Lesandrić šokirala je prije mjesec dana zastupnike u Hrvatskom saboru kad je na raspravi o izglasavanju nepovjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, iznijela svoje iskustvo kiretaže, odnosno struganja maternice nakon spontanog pobačaja. Tom prilikom medicinsko osoblje vezalo ju je, a kiretažu su joj, kazala je, radili bez anestezije što je bilo 30 najmučnijih minuta u njezinom životu. Potaknute njezinim istupom, udruzi Roda u akciji “Prekinimo šutnju” javilo se na stotine žena s istim ili sličnim iskustvom, negirajući tako tvrdnje ministra da se ženama u takvim situacijama redovito daje anestezija.
Nakon toga ministar zdravstva pokrenuo je inspekciju po hrvatskim bolnicama, a rezultati inspekcije objavljeni su ovoga petka. Kako piše Index.hr, budući da je 400 pritužbi koje su dobili od Rode bilo anonimno, a mnoge bez naznačenog vremena događaja i naziva zdravstvene ustanove, po njima nije mogao biti izvršen ciljani inspekcijski nadzor. Po jednoj potpisanoj pritužbi Ministarstvo zdravstva provelo je postupak po zakonskoj regulativi. Kako smatraju u ministarstvu, i jedna pritužba je previše, no, 401 pritužba u razdoblju od preko 15 godina (najstarija pritužba datira još iz 1983.g.) predstavlja relativno malen broj.
Na temelju preliminarne analize utvrđeno je da postoje određene razlike u organizaciji anesteziološke službe, kao i vrste obezboljenja u prije navedenim postupcima. Radna skupina smatra da svaka pacijentica ima pravo na primjerenu anesteziju, odnosno analgeziju u skladu s medicinskom indikacijom.
Prekinimo šutnju
Nastavno na medijski popraćen slučaj pacijentice I.N.L., zdravstvena inspekcija u koordinaciji s predstavnicima struke obavila je nadzor u KBC-u Split. Utvrđeno je kako se u KBC-u Split u hitnoj službi, među ostalim i većina zahvata evakuacije materišta provodi u lokalnoj anesteziji, te se na osnovi stanja pacijentica, tijekom zahvata, u komunikaciji s pacijenticom, primjenjuju i druge dodatne metode, ako lokalna anestezija nije dovela do dostatnog obezboljenja.
Tijekom operacijskih zahvata, u cilju sprečavanja ozljeda koje mogu nastati nekontroliranim pomacima, provodi se rutinska fiksacija nogu pacijentice. Vjerojatno manjkava komunikacija rezultira nerazumijevanjem od strane pacijentica same izvedbe zahvata, te primijenjene metode obezboljenja. Detalje o zdravstvenim postupcima u slučaju pojedinačnih pacijenata, zbog odredbi o zaštiti osobnih podataka i prava pacijenata, Ministarstvo zdravstva ne smije iznositi, bez obzira što su razni podaci ranije bili objavljeni u medijima.
Što se tiče raznih navoda o neprimjerenoj komunikaciji ili neprofesionalnom ponašanju iznesenim u anonimnim pritužbama prikupljenim u akciji ‘Prekinimo šutnju’, zbog anonimnosti pritužbi nema mogućnosti utvrđivanja činjeničnog stanja. Međutim, ukoliko je takvih slučajeva bilo, Ministarstvo zdravstva smatra to neprihvatljivim, osuđuje to i zbog njih izražava žaljenje.
Cijeli izvještaj možete pročitati OVDJE.
Poslodavci više nemaju izgovora
Poslodavci više nemaju izgovora da radnicima ne isplaćuju božićnice, nagrade ili 13. plaću. Vlada je na svojoj ovotjednoj sjednici najavila da od 1. prosinca ove godine povećava neoporezivi dio za božićnice, bonuse, regrese i slične nagrade za radnike s 2500 na 7500 kuna. Uz već najavljeno novogodišnje sniženje PDV-a na 13 posto na osnovne živežne namirnice poput svježeg mesa, povrća, voća, ribe, jaja i dječjih pelena, i na sve lijekove primjenjivat će se snižena stopa PDV-a od 5 posto, bez obzira na to idu li na recept ili bez recepta.
Jelena Oberman
FOTO: Alter
