Ministar uprave Lovro Kuščević preživio je ovaj tjedan, no pitanje je hoće li i sljedeći. Preživio je tako Kuščević i sjednicu Vlade, preživio je i sjednicu užeg vodstva HDZ-a, no pitanje je hoće li preživjeti sastanak koalicijskih partnera i eventualno glasanje o njegovoj smjeni u Saboru koje je zatražio SDP.

Premijer Andrej Plenković je poručio da ne podnosi ultimatume, Kuščević je došao na sjednicu Vlade, ali iz protesta nisu došli HNS-ovi ministri. HNS je, podsjetimo, tjedan ranije tražio smjenu ministra Kuščevića zbog afere „Pašnjak“.

Kuščević sve opovrgava

Uz ministra Kuščevića veže se niz afera u javnosti oko stjecanja brojnih nekretnina. Odnosno bogaćenje, preprodaju i prenamjenu zemljišta dok je bio načelnik na otoku Braču. On to opovrgava.

Na svom Facebook profilu napisao je da je odluku o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta u građevinsko donijelo Općinsko vijeće čiji on nije član niti ima pravo glasa u tom tijelu. Prema zakonu o prostornom uređenju općinski načelnik je zadužen za utvrđivanje prijedloga. Kuščević kaže da se iz te radnje izuzeo, tj. prenio ovlast na općinskog pročelnika kako se ne bi doveo u potencijalni sukob interesa.

 „Budući da moja obitelj nema dovoljno sredstava za izgradnju tri kuće niti smo kreditno sposobni za toliki projekt, navedeno je zemljište moja supruga prodala tvrtki koja je krenula u izgradnju“, kaže Kuščević u svom Facebook priopćenju. Zaključuje da bi iz današnje perspektive, sve napravio isto.

Ima li ministra bez afere?

Nakon afere „Mercedes“ ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, i afere „Pašnjak“ ministra Kuščevića, pojavila se i afera „Stan“ ministra državne imovine Gorana Marića. Franjevac Željko Tolić  priznao je Indexu dogovor s Marićem. Crkva je Mariću dala stan u Zvonimirovoj ulici u centru Zagreba, a Marić je zauzvrat osigurao obnovu dijela samostana Majke Božje Lurdske u Zagrebu kako bi se otvorio Studentski dom. Sve se to događalo u vrijeme dok je Marić bio saborski zastupnik HDZ-a.

Ministar Marić ustvrdio je u petak, u vezi svoje uloge u obnovi crkve u Župi Majke Božje Lurdske u Zagrebu, da „osim lijepe ljudske satisfakcije“ što je pomogao realizaciji plemenite ideje, nije ostvario nikakvu materijalnu korist niti to omogućio nekom drugom, te da nije učinio ništa „mimo najboljih etičkih standarda“, priopćili su iz Vlade.

Premijer i predsjednica ipak neće u Bruxelles

Iako su se spominjali kao kandidati za čelna mjesta u Europskoj komisiji, premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ipak ne idu u Bruxelles.

Za predsjednicu Europske komisije predlaže se Njemica Ursula von der Leyen. Za predsjednika Europskog vijeća Belgijac Charles Michel, a za predsjednicu Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde. Za visokog povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku predložen je Španjolac Josep Borrell Fontelles. Objavio je to predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Sto posto veće kazne u prometu

Vlada predlaže stopostotno povećanje novčanih kazni za najteže prometne prekršaje konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru, prenosi Hina.

Sa sadašnjih 5000 do 15.000 kuna novčane kazne tako se povećavaju na 10.000 do 20.000 kuna za osam najtežih prekršaja – vožnju u suprotnom smjeru na autocesti ili brzoj cesti, prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 km/h, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola iznad 1,5 g/kg, vožnju prije stjecanja prava te za vrijeme dok je vozačka dozvola privremeno oduzeta ili ukinuta.

Izmjenama zakona predviđa se i mjera privremenog oduzimanja vozila kako bi se vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje oduzelo sredstvo počinjenja prekršajnog djela. Propisuje se i prekršaj nepoštivanja sigurnosnog razmaka između vozila na autocesti, te s 500 na 1000 kuna povećanje kazne za nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisan prijevoz djece, a na 1500 kuna za nepropisno korištenje mobitela u vožnji.

Trump zakoračio na sjevernokorejsko tlo

Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je zakoračio na sjevernokorejsko tlo i time postao prvi predsjednik Sjedinjenih Američkih država (SAD) u Sjevernoj Koreji. Naime, u demilitariziranoj zoni susreli se američki predsjednik Trump i njegov sjevernokorejski kolega Kim Jong-un. Susret dvaju predsjednika bio je više simboličke prirode i izraz dobre volje, jer nije postignut dogovor o razoružanju Sjeverne Koreje.

„Ako prijeđete preko ove linije bit ćete prvi predsjednik koji je zakoračio na tlo Sjeverne Koreje“ , obratio se Kim Jong-un Trumpu prilikom susreta u demilitariziranoj zoni. Potom je Trump zakoračio i stao na sjevernokorejsko tlo. Kim Jong-un je to protumačio kao „izraz dobre volje da Trump eliminira sve nesretne događaje iz prošlosti i da krenu u novu budućnost“.

Jelena Oberman

FOTO: Facebook profil ministra uprave Lovre Kuščevića