Categories ŽIVOT

Gospodarski rast dugoročno neće podići razinu sreće

Gospodarski rast dugoročno neće podići razinu sreće. Ustvrdile su to Marina Trbus i Linda Rajhvajn Bulat u svom članku „Zelenilo i izgradnja – što sreća ima s tim?“ pisanom za Zagrebačko psihološko društvo.

Potaknute, između ostalog, nedavnim raspravama o novim „preuređenjima“ i prenamjenama prostora glavnog grada Hrvatske u svrhu „gospodarskog napretka“, Trbus i Rajhvajn Bulat, na temelju stručne literature iznose tezu da je preduvjet osobne sreće zaustavljanje degradacija zelenog okruženja. „Mnoge studije jasno pokazuju da je degradacija okoliša ozbiljna prijetnja ljudskoj sreći i zdravlju (McMichael, 2003; Ferrer, Carbonell i Gowday, 2007; Tiwari, 2011; Li i sur., 2014, prema Commer, Sci, Majeed, Mumtaz, 2017.)“, ističu u svom članku. 

Easterlinov paradoks

Iako, napominju autorice, postoji značajna pozitivna povezanost između čovjekovog dohotka i njegove sreće, Easterlin je još 1974. godine utvrdio da te varijable nisu linearno povezane (Easterlinov paradoks). To znači da ako su zadovoljene osnovne životne potrebe pojedinca, povećanje materijalnog bogatstva neće značajno utjecati na subjektivnu mjeru kvalitete života.

Jedno od objašnjenja  zašto gospodarski rast neće podići razinu sreće je i u samom ekonomskom rastu. Naime, negativni učinci gospodarskog rasta su: zagađenje, nejednakost, kriminal i stres. 

„Upravo je brz ekonomski rast, bez adekvatnog zbrinjavanja njegovih posljedica, doveo do alarmantnog stanja okoliša koje je danas značajna tema na globalnoj razini. Svi ovi događaji pretvaraju naše okruženje u sve manje dobrodošlo za životinjske i biljne vrste, a onda i za ljude. Zbog toga, pitanje kako sačuvati okoliš i time ljudski osjećaj dobrobiti, postaje jedan od važnih predmeta istraživanja sreće“, pišu Trbus i Rajhvajn Bulat.

Zelenilo kao preduvjet sreće

Vjerojatnije je da će osoba okružena zelenim pogledom i krajolikom, napominju, biti sretnija od osobe koje živi u manje kvalitetnom, betoniziranom okruženju. Istraživanja pokazuju da ljudi imaju duži životni vijek i bolji osjećaj subjektivne dobrobiti kada borave u području sa zelenijim okruženjem.

Autorice navode i da provođenje vremena u prirodi (u kojoj se osjećamo sigurno) reducira stres (snizuje krvni tlak, razinu hormona stresa – kortizola, pobuđenost središnjeg živčanog sustava, anksioznost, agresivnost, ADHD, povećava imunitet, samopoštovanje, bolje raspoloženje i mentalno zdravlje). Okruženje zelenilom također poboljšava radnu efikasnost i pomaže u ublažavanju negativnih zdravstvenih stanja (California Energy Commission, 2003).

Usporedba dva susjedstva s različitom količinom zelenila pokazuje veću razinu sreće u zelenijem susjedstvu i to zato što su oni zadovoljniji svojim kvartom. K tome pogled iz dnevnog boravka na zelenilo značajan je za veće zadovoljstvo susjedstvom.

Zelenilo je bitno za djecu i mlade

Zelenilo je izrazito bitno i za djecu i mlade. Tako je količina zelenog prostora proporcionalno povezana s dobrobiti tijekom cijelog djetinjstva. Kako pišu autorice neki podaci pokazuju da je još važnija za adolescente. „Sve češći projekti izgradnja parkova u velikim gradovima, škola okruženih drvećem (s velikim prozorima da se poveća kontakt s prirodom) posljedica su znanja koja dobivamo kroz ovakva istraživanja“, napominju.

Autorice upućuju na longitudinalnu studiju slučaja u Pennsylvaniji za razdoblje 1972-1982, u kojoj Ulrich (1984) otkriva da je stopa oporavka pacijenata koji su imali sobe s pogledom na drveće bila mnogo veća od onih koji su bili u sobama sa zidom od opeke. Također, oni okruženi pogledom na zelenilo zahtijevali su mnogo manje lijekova.

Dobro upravljanje

Osim zelenila, Trbus i Rajhvajn Bulat, ističu da je za osjećaj sreće bitno i dobro upravljanje.

„Ako građani imaju osjećaj vladavine prava i da su njihova sredstva i resursi dobro korišteni i čuvani, uz očuvane zelene površine, sigurniji smo da ćemo imati i zdravije i zadovoljnije građane. Često nas psihologe pitaju da komentiramo rezultate koje naša zemlja postiže na međunarodnim mjerenjima tzv. „indexa sreće“. Rezultati psihologijskih istraživanja neosporno pokazuju da su, uz i neke druge faktore, zelenilo u gradu kao i osjećaj da se gradske vlasti prilikom odlučivanja vode potrebama građana u ovom kontekstu od izrazite važnosti“, zaključuju u svom članku.

Alter.hr

FOTO: Paul Fiedler/Unsplash

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.