Ne događa se tako često da u hrvatskom kazalištu imamo prilike uživati u posve prirodnoj glumi lišenoj svakog preglumljavanja i teatralnosti. Upravo u takvoj glumi mogli su u utorak uživati svi koji su nazočili premijeri predstave Žaka Valente „Drago mi je, Dragojla!“ u Zagrebačkom plesnom centru.
Očaravajuća Vera Mitrović Vrbanac
Pa, čak i riječ gluma u ovom slučaju čini se pretjeranom – očaravajuća Vera Mitrović Vrbanac koja je iznijela tu solo koreodramu na sceni je upravo bila književnica, pedagoginja, feministica, alpinistica, modistica, Ilirkinja, spisateljica, „mudračica“ Dragojla Jarnević. Njezina toplina, prirodnost i lakoća glume je naprosto fascinantna i pravo je osvježenje na hrvatskoj kazališnoj sceni. Da je publika željna takve glume svjedoče i ovacije na premijeri.
Obradivši njezine dnevničke zapise ovim plesno-dramskim solom, Valenta i Mitrović Vrbanac ispravili su povijesnu nepravdu učinjenu toj značajnoj Karlovčanki i intrigantnoj ženi koja je živjela u 19. stoljeću.
Tko je bila Dragojla Jarnević?
Dragojla, rođena Karoline Jarnević je svojim djelovanjem pripadala najuglednijim sudionicima Hrvatskog narodnog preporoda čemu svjedoči i glasovita litografija „Muževi ilirske dobe“ na kojoj je među preporodnim velikanima otisnut i njezin lik. No, ta izuzetna Karlovčanka po mnogočemu nije tipična žena 19. stoljeća i mnoge njezine misli itekako su aktualne i svježe i dan danas. Primjerice, tema obrazovanja, ženske udaje i položaja u braku, te kritika interesnih grupa u umjetnosti, konkretno okupljanja jedno te istih, muških, imena oko književnog časopisa i život od tantijema na račun tog časopisa.
Minimalizam
Sve je u ovoj predstavi bilo minimalističko i s dozom mjere. Minimalistička scena upotpunjena je dojmljivim video projekcijama koje potpisuje Mara Prpić, decentnom igrom svjetla za što je zadužen bio Duško Richtermoc, dok je glazbu koja vjerno prati lik i gradaciju radnje, te na suvremen način oživljava 19. stoljeće skladao Goran Ilić. Na predstavi je radila i Snježana Srdić kao savjetnica na tekstu. Naime, tekst je preuzet iz Dnevnika Dragojle Jarnević i osim što je arhaičan, radi se o nekoj specifičnoj verziji hrvatskog jezika. Kao književnica, naime, Dragojla Jarnević odabrala je pisati na hrvatskom jeziku svjesna značenja jezika kao temelja identitetskog pitanja, iako joj je materinji jezik bio njemački.
Produkciju predstave potpisuje Branko Žak Valenta i Umjetnička organizacija TRAFIK iz Rijeke. Projekt je financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba za 2022. godinu.
Autor: Jelena Oberman
FOTO: PROMO
