Započinje Vazmeno trodnevlje, vrijeme kada kršćani slave Isusovu muku, smrt i uskrsnuće

Započinje Vazmeno trodnevlje, vrijeme kada kršćani slave Isusovu muku, smrt i uskrsnuće

Korizma, vrijeme priprave za Uskrs, završava večeras, na Veliki četvrtak, kada započinje Vazmeno trodnevlje. Vazam je stara hrvatska riječ za Uskrs koja dolazi iz grčke riječi „azima“, koja doslovno znači „beskvasni kruh“, a skraćeno se upotrebljavala za glavni židovski blagdan Pashu, spomen izlaska židovskog naroda iz egipatskog ropstva.

Upravo uz blagdan Pashe, vezan je i najveći kršćanski blagdan Uskrs. Uskrsnuće se, naime, dogodilo u nedjelju nakon proslave židovske Pashe kao njezino ispunjenje i dovršenje, kao izbavljenje iz ropstva zla. Stoga je Vazmeno trodnevlje najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista.

Veliki četvrtak

Četvrtak prije nedjelje u kojoj se slavi Uskrs naziva se Veliki četvrtak. Na Veliki četvrtak vjernici se prisjećaju Posljednje večere, kada je ustanovljena Eurahristija i svećenički red, posvećuje se ulje za svetu potvrdu i ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.

Veliki petak

Sljedećeg dana, na Veliki petak, obilježava se Isusova muka i smrt na križu. Na taj dan obavezan je post i nemrs koji je obavezan za sve katolike od 18 do 60 godina. Za sve katolike starije od 14 godina obavezan je nemrs. Nemrs znači da se ne smije jesti meso, dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita namirnica koje nisu meso ni mesne prerađevine.  To je jedini dan u godini kada nema svete mise, ne zvone crkvena zvona, niti sviraju orgulje, već se održavaju posebni obredi.

Velika subota

Dan prije Uskrsa, Velika je subota. Tijekom dana vjernici u tišini obilaze Isusov grob i mole, blagoslivlja se hrana za uskršnji doručak, a kada padne noć u crkvama započinje Vazmeno bdijenje. U toj noći slavi se trenutak kada je Isus Krist prešao iz smrti u život.

Bdijenje započinje Službom svjetla. Ispred crkve se pali vatra, oko koje se okupe vjernici sa svećenikom i ministrantima koji nose uskrsnu svijeću. Blagoslivlja se vatra.

Svećenik na svijeću ureže znak križa, iznad križa ureže grčko slovo Alfa i ispod slovo Omega, te između krakova križa četiri brojke tekuće godine, izgovarajući pritom riječi: „Krist jučer i danas, Početak i svršetak, Alfa i Omega. Njegova su vremena i vjekovi, Njemu slava i vlast, po sve vjekove vječnosti. Amen.“ Svećenik zatim zabija u svijeću pet zrna tamjana u obliku križa, te zapali uskrsnu svijeću.

Svećenik ili đakon potom podigne svijeću i zapjeva: „Svjetlo Kristovo“. Narod odgovara: „Bogu hvala“. S upaljenom svijećom ulazi se u zamračenu crkvu, ispred svijeće ide kadioničar s kadionicom koja se dimi. Kod crkvenih vrata ponovo se podiže svijeća i zapjeva drugi put. Nakon odgovora, narod pali svoje svijeće plamenom uskrsne svijeće i nastavi dalje. Kad svećenik ili đakon sa svijećom dođe pred oltar, okrene se narodu i zapjeva po treći put. Nakon što narod ogovori, upale se svjetla po crkvi.

Uskrs  

Nakon Službe svjetla započinje Služba riječi kada se čitaju tekstovi iz Svetog pisma i pjevaju psalmi, bez pratnje orgulja. Čitanja završavaju svečanom pjesmom „Slava Bogu na visini“ i tada se oglase orgulje i sva zvona na crkvama, čime se označava početak Uskrsa, blagdana Isusove pobjede nad zlom i smrću.

Poslije Službe riječi slijedi krsna služba, blagoslivlja se voda i krste katekumeni. Katekumeni su odrasle osobe koje su se obratile na vjeru. Vazmeno bdijenje završava Euharistijom i blagoslovom.

Jelena Oberman

FOTO: Josh Applegate/Unsplash

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.