„Bedaki noriju svaki dan, a pametni samo na fašnik“, moto je Samoborskog fašnika, koji je, uz onaj riječki, najpoznatiji karneval u nas. Bogata tradicija pokladnih svečanosti u Samoboru traje još od 20-tih godina 19. stoljeća.
Poklade, maškare, karneval, fašnik
No, festival maski, maškare, karneval, fašnik ili poklade svoju tradiciju u katoličkom svijetu vuče još iz 9. stoljeća, iz vremena pape Grgura Velikog. To je razdoblje netom prije Korizme, četrdesetodnevnog posta i odricanja, kojima se kler i puk pripremaju za najveći katolički blagdan Uskrs. Pokladno vrijeme tako uvijek završava u utorak, dan prije Pepelnice, ili Čiste srijede, kada započinje korizma. Pepelnica je dan pokore, meditacije, nemrsa i posta. Na blagdan Pepelnice, svećenik stavlja znak križa pepelom katolicima na čelo uz riječi: „Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti“.
Posve u suprotnosti s korizmom, mogli bismo reći da su poklade vrijeme neumjerenog uživanja u jelu, piću i zabavi. Vrijeme je to i kada se narod obično ruga političkoj eliti ili satirizira društvene događaje. To je vrijeme kada se djeca i odrasli maskiraju u nešto što inače ne mogu biti. Pokladni utorak završava osuđivanjem i spaljivanjem Princa fašnika, lutke koje simbolizira krivca za sve zlo koje je zadesilo narod u protekloj godini.
Zvončari u Primorju
U Hrvatskom primorju doista je bogata zvončarska tradicija. Kako piše narodni.net, gotovo cijelo Primorje maskira se u zvončare. Ta tradicija seže daleko u povijest, kada je na tom području bilo jako rašireno ovčarstvo. Prema starim pričama pastiri su hodajući za ovcama u šume, navlačili ovčje kože i vješali kravlja zvona oko struka. Vjerovalo se da na taj način tjeraju sile zla od svojih životinja, da im zvona donose sreću i čuvaju ih na putu kroz jedva prohodne šume.
Takva tradicija posebno se njeguje na području Kastva. Zvončari s istočnoga dijela Kastavštine stavljaju na glave maske životinjskog izgleda i oblače ovčju kožu, opasani zvonima. Zvončari zapadne Kastavštine umjesto maski životinjskog izgleda nose klobuke pokrivene papirnatim cvijećem, a zvončari podno ćićarijskih obronaka, svoja oglavlja opremaju raznobojnim papirnatim trakama. Pokladne povorke obilaze sela uz zvuke harmonike, bubnja, trube i klarineta, te tako, uz pjesmu, ples i glasnu zvonjavu, tjeraju zimu i najavljuju proljeće.
Pokladnice i maskirana djeca
Riječki karneval okuplja maskirane povorke iz cijele Hrvatske, ali i šire. Riječki je karneval spoj građanskog karnevala, venecijanskog i austrougarskog naslijeđa, s elementima folklora i mitologijom starih Slavena.
Ono što je zajedničko cijeloj Hrvatskoj je da se u vrijeme Poklada peku pokladnice ili krafne. Maškare, odnosno maskirana djeca u utorak prije Pepelnice obilaze kuće moleći novac i slatkiše i pjevajući pokladne pjesme. Jedna od takvih, usmenom predajom sačuvanih pjesama u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, glasi: „Danas je Fašnik, veseli dan, dajte nam novce i sterajte nas van!“
Jelena Oberman
FOTO: Alter
