U 74 odabrane škole od ukupno njih 215, koliko ih se javilo na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja, započelo je eksperimentalno izvođenje nastave po novom kurikulumu, pod nazivom Škola za život. To su samo pripreme za uvođenje cjelovite kurikularne reforme koja će, prema najavama ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak krenuti za godinu dana. Ujedno je i uvedena obavezna nastava informatike za sve učenike petih i šestih razreda osnovne škole.
Priprema za budućnost
„Danas je najvažnija školska godina u posljednjih 20. godina u Hrvatskoj jer smo ovime iskoračili u 21.stoljeće“, kazala je ministrica Divjak otvarajući školsku godinu upravo u prvoj školi koja se prijavila na natječaj eksperimentalne škole, Osnovnoj školi „Milka Trnina“ u Križu. Moto škole za život, dodala je, je da učenike pripremamo za budućnost, a ne za prošlost, za sve one izazove koji se javljaju u budućnosti. „Mi znamo da su promjene u tehnologiji, gospodarstvu i društvu izuzetno brze i izuzetno značajne i u tom smislu taj prelazak sa sadržaja na kritičko razmišljanje, rješavanje problema, snalaženje u novim uvjetima je imperativ! Jer škole kakve danas uglavnom imamo su prestale imati svoj smisao prije pedeset godina, a krajnje je vrijeme da napravimo ovaj iskorak na razini države!“, pojasnila je.
No, koplja se lome oko nastave informatike, pa se tako na konferenciji za medije moglo čuti da su prostorni uvjeti i oprema nedostatni, ali i da se nitko ne može dogovoriti koliko je trajala edukacija. Ministrica, međutim, tvrdi da su od 1100 učitelja informatike, koji su bili uključeni u 243 dana edukacije, gotovo svi zadovoljni.
E-škola
„Naravno, uvijek će biti nezadovoljnih, uvijek će biti onih koji ne žele promjene i uvijek će biti onih koji će čekati da sve bude savršeno.“, odgovorila je. Samo u informatičku opremu, nastavila je, u posljednjih godinu dana uložili su 36,5 milijuna kuna, što je najveće ulaganje države u informatičku opremu u zadnjih deset godina, ne računajući sredstva Europske unije. U planu je i veliki projekt e-škola koji započinje 2019. godine, a završava 2022. godine. Tim će se projektom u digitalizaciju svih škola u Hrvatskoj uložiti milijardu i 300 milijuna kuna.
„I sad vas ja pitam“, kazala je Divjak, „jesmo li mi trebali čekati da sve bude savršeno i uvoditi informatiku 2022.godine? Ja mislim da je odgovor ne, da smo mi za to spremni i ako čekamo jedni na druge, nikad nećemo stići. Najduži put kreće prvim korakom, mi smo ga učinili.“ Što se tiče informatike, ona je sada obavezni predmet za 5. i 6. razrede, usprkos tome što su neki bili protiv i postavljali prepreke na tom putu, a na snazi su i novi informatički kurikulumi. Diskete i povijest informatike odlaze u povijest, a fokus je na programiranju i problemskom pristupu rješavanja zadataka.
Po dobrom, starom hrvatskom običaju nisu pristigli niti svi potrebni udžbenici u sve škole obuhvaćene eksperimentalnim programom, no nitko se oko toga pretjerano ne uzbuđuje. Sve će se to riješiti, uvjeravaju iz ministarstva, u vrlo kratkom roku.
Alter.hr
FOTO: Facebook
