Uskršnja košarica, upozoravaju sindikati, skuplja je nego lani, usprkos smanjenju PDV-a za čak 12 posto za svježe meso, ribu, jaja, voće i povrće, te dječje pelene. Vladine mjere tako su napunile džepove trgovaca, a građani koji jedva krpaju kraj s krajem, blagdane će ponovo, nažalost, proslaviti skromno. Neki ih niti neće moći proslaviti.
Istraživanje Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), pokazalo je, naime, da su cijene uskršnje košarice porasle i do 109 kuna, za bogatije košarice. Srednja uskršnja košarica je poskupjela za kunu, a skromna za 37 kuna.
Uskršnja košarica
U bogatiju košaricu, koja iznosi 1824,43 kune sindikati su uvrstili namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs, kao što su bakalar, janjetina, kvalitetniji dijelovi junetine za juhu i kuhana šunka. U srednjoj su košarici, koja iznosi 1225,45 kuna oslić, odojak i rolana šunka, te jeftiniji dijelovi junetine za juhu. Skromna uskršnja košarica iznosi 703,28 kuna, a u njoj su najjeftinije namirnice kao što su srdela, jeftiniji dijelovi svinjetine, kokoš za juhu i sušena lopatica. Skromna košarica također ne predviđa nikakve slatkiše, grickalice i pića.
U iznos košarica nisu uračunati darovi za Uskrs, niti uskršnja turistička putovanja. Skupocjene darove za najmilije i raskošna putovanja mogu si priuštiti samo malobrojni.
Predsjednik NHS-a Krešimir Sever, naime, ističe kako velik broj ljudi nema niti za najskromnije potrebe, pa si ne može priuštiti nikakvo slavlje blagdana. Radi se uglavnom o samačkim kućanstvima, staračkim kućanstvima, kućanstvima s više djece, blokiranima, onima koji ne primaju plaće, ili onima koji imaju bolesne ukućane.
Izglasana zabrana različite kvalitete proizvoda
Europski parlament je u srijedu, na svojoj zadnjoj sjednici u ovom mandatu, izglasao zabranu različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europske unije.
„Nitko više neće moći tvrditi da primjerice Hrvati ili Bugari baš eto žele manje zdravu hranu, deterdžente koji slabije peru ili pak tehniku koja je lošije kvalitete“, rekla je u govoru na plenarnoj sjednici izvjestiteljica Europskog parlamenta za različitu kvalitetu hrane Biljana Borzan. Borzan je još početkom svoga mandata otvorila ovo pitanje te provela prvo istraživanje za hrvatsko i njemačko tržište koje je pokazalo kako je trećina proizvoda na našem tržištu niže kvalitete, a često skuplja.
Kao primjeri takve prakse u javnosti su se najčešće spominjali proizvodi kao što je namaz od lješnjaka Nutella, Arielov prašak za rublje i Hippove dječje kašice.
Hrvatska pomoć za Notre Dame
Ovoga tjedna fokus hrvatske, kao i svjetske javnosti bio je na katedrali Notre Dame u Parizu koju je u ponedjeljak predvečer zahvatio katastrofalan požar. U svega dva dana nakon požara prikupljeno je preko milijardu dolara donacija za obnovu Notre Dame, a svoju pomoć je ponudila i hrvatska Vlada. Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade ponudio pomoć hrvatskih stručnjaka u obnovi katedrale, koja je simbol Francuske, Europe i kršćanstva u zapadnoj Europi.
„Iskoristit ćemo ekspertizu koju smo nažalost imali stjecajem okolnosti, a to je zbog velikih materijalnih šteta koje su tijekom Domovinskog rata pogodile brojne spomenike kulture i mnoge sakralne objekte, pri čemu su naši konzervatori i restauratori stekli neprocjenjivo iskustvo obnove, naročito crkava“, rekao je Plenković.
Inače, u isto vrijeme dok je požar gutao parišku katedralu Notre Dame, u Jeruzalemu je izbio požar na džamiji Al-Aksa. Požar je brzo stavljen pod kontrolu.
Pomor pčela u Hrvatskoj
Kako je priopćio Agronomski fakultet u Zagrebu, posljednjih mjesec dana pčelari iz Istre, Dalmacije i Slavonije prijavljuju kako u svojim košnicama zamjećuju pomor pčela, piše Glas Slavonije.
Kao mogući razlog stručnjaci navode visoke temperature koje su u veljači, ali i poslije, zahvatile Hrvatsku i druge europske zemlje, pa su pčele mislile da je došlo proljeće i, umjesto da su mirovale, izlazile iz košnica. Međutim, uzrok pomoru pčela, ocjenjuju stručnjaci, može biti i prekomjerna uporaba pesticida u poljoprivredi, što je posebice karakteristično za Slavoniju, gdje je ratarska proizvodnja intenzivna.
Napokon kreće projekt dječje bolnice u Blatu
Nakon 35 godina čekanja, projekt Nacionalne dječje bolnice u zagrebačkom Blatu, čini se, ulazi u fazu realizacije. Predsjednik Vlade Andrej Plenković potpisao je, naime, sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, u ponedjeljak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Okvirni Sporazum o suradnji na pripremi projekta „Izgradnja Nacionalne dječje bolnice”.
Inače, bolnica u Blatu, poznati je projekt koji se krenuo financirati i graditi samodoprinosima, ali je zaustavljen prije gotovo trideset godina.
Komemoracija u Jasenovcu
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković prisustvovali su u nedjelju službenoj komemoraciji u spomen-području Jasenovac. Komemoracija je održana u znak sjećanja na žrtve logora Jasenovac.
Jandroković je odbacio tvrdnje da se Vlada više bavila komemoracijom u Bleiburgu nego u Jasenovcu. Kazao je da ova Vlada čini „velike napore kako bi se umanjile društvene napetosti i komemorirali žrtvu, a posebno veliki napor oko toga uložili su i ove godine“.
Kao što smo već pisali protekloga tjedna, i ove su godine, kao i protekle četiri održane dvije odvojene komemoracije. Prva je komemoracija održana dva dana prije službene, u organizaciji Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, Srpskog narodnog vijeća, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i Saveza Roma „Kali Sara“. U svom govoru predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus kazao je da će na komemoraciji i dalje biti sami sve dok se pozdrav „Za dom spremni“ ne makne iz službene uporabe.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović dan kasnije je posjetila Jasenovac, kako bi u tišini, i izvan službene ceremonije, odala počast žrtvama zločinačke Nezavisne države Hrvatske (NDH). Na službenu komemoraciju u nedjelju nije željela ići, jer se ide odvojeno.
Vatikan upozorio na veliki jaz između bogatih i siromašnih
Papa Franjo nazočio je na Veliki petak u bazilici sv. Petra u Vatikanu Službi muke Gospodnje tijekom koje je propovjednik osudio raširenu nejednakost u svijetu, prenosi HRT.
Služba je jedna od rijetkih tijekom godine na kojoj Papa ne drži propovijed, a umjesto njega to čini otac Raniero Cantalamessa, propovjednik Papinskoga doma, piše HRT.
Cantalamessa je za Isusa kazao da je bio „prototip i predstavnik svih odbačenih, razbaštinjenih i odbačenih na Zemlji, onih od kojih okrećemo glave da ih ne vidimo“. Dodao je da sve religije imaju dužnost stajati uz siromašne.
„Malo privilegiranih ljudi posjeduje više imovine nego bi je ikada mogli potrošiti, dok nebrojena mnoštva siromašnih stoljećima žive, a da nemaju komad kruha ili gutljaj vode koje bi dali svojoj djeci. Nijedna religija ne može biti indiferentna prema tome, jer Bog svih religija nije indiferentan prema svemu tome“, rekao je u propovijedi.
Jelena Oberman
FOTO: Hüseyin/Unsplash
