Prosvjedi u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja održali su se diljem zemlje, u čak 15 hrvatskih gradova. Najveći je bio u Zagrebu, na Trgu kralja Tomislava, gdje se okupilo nekoliko tisuća ljudi.

Prosvjedi kao izraz nezadovoljstva radom sudova

Prosvjedi pod motom „Pravda za djevojčice“ izraz su nezadovoljstva radom sudova u slučajevima silovanja. Prosvjedi su izazvani slučajem u Zadru koji je u ponedjeljak užasnuo hrvatsku javnost, nakon čega je krenuo val negodovanja po društvenim mrežama.

Zadarski sudac Ivan Marković pustio je, naime, da se brane sa slobode petoricu mladića osumnjičenih za opetovano silovanje, seksualno iskorištavanje, ucjenjivanje te fizičko i psihičko maltretiranje petnaestogodišnje djevojčice koje je trajalo godinu dana. Javnost je reagirala burno, masa ljudi pozivala je na linč, a prijetnje su upućene i sudcu Markoviću koji je dobio policijsku zaštitu i otvorio je bolovanje.

Kako doznaje Zadarski.hr prije toga je kazneno prijavio one koji su mu prijetili kao i nepoznate osobe koje su javnosti otkrili cijelu priču.

Nakon burne reakcije javnosti, uslijedila privođenja

Nakon žalbe Državnog odvjetništva njegovu je odluku u četvrtak srušilo tročlano sudsko vijeće i mladiće poslalo u istražni zatvor na mjesec dana. Županijski sud u Zadru je priopćio da to nije učinjeno pod pritiskom javnosti, iako su u međuvremenu u javnost, putem društvenih mreža, izašle fotografije mladića, i podaci o njihovim, utjecajnim, roditeljima.

Članovi rodbine okomili se na novinare

Zato policija sada istražuje tko je pustio fotografije u javnost i odakle cure podaci iz istrage koja je tajna jer je žrtva maloljetnica, te je time ugrožena. Svi koji su objavljivali slike na društvenim mrežama također mogu biti kažnjeno gonjeni.

Prilikom privođenja došlo je do incidenta. Kako javlja HRT, na mjesto događaja došli su i članovi rodbine osumnjičenih koji su se verbalno sukobili s novinarima te su im dovikivali da će „vrijeme pokazati što je istina.“

Naš komentar na cijeli slučaj možete pročitati ovdje.

Incident u Vukovaru

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Vukovara došlo je do incidenta. Nakon odluke vijeća da se nisu se stekli uvjeti za ravnopravnu upotrebu ćirilice u Vukovaru SDSS-ov vijećnik Srđan Kolar dao je gradonačelniku Vukovara Ivanu Penavi statut Grada otisnut na ćirilici, uz natpis na latinici „Da se bolje razumijemo“. Penava je statut bacio na pod.

„Ovo smatram činom agresije o kojoj sam pričao, a koja dolazi u režiji Srpskog narodnog vijeća, Milorada Pupovca i SDSS-a u Vukovaru“, kazao je Penava, a prenosi N1.

2.717 ubijenih, 3.000 logoraša i 22.000 prognanih

„Vaši su uzori četničke šubare i spomenici koji okružuju ovaj grad. Zanima vas ono što niste uspjeli 1991., uvesti ćirilicu u ovaj grad. Silovane žene vas ne zanimaju. Mrtva djeca vas ne zanimaju! Ako bude trebalo protiv velikosrpske agresije jučer, danas, sutra svim sredstvima!“, rekao je Penava.

Zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček kazao je kako se radi o provokaciji te skinuo majicu koju je nosio, a na kojoj je napisano 2.717 ubijenih, 3.000 logoraša i 22.000 prognanih. Ponudio ju je srpskom vijećniku uz povik: „Ti je nosi!“

Plenkovićev odgovor

Situaciju u Vukovaru u Bruxellesu je komentirao i premijer Andrej Plenković. Poručio je da se u tom gradu treba stvoriti politika koja ide prema smirivanju tenzija, pomirbi, suživotu, boljem razumijevanju većinskog hrvatskog naroda s predstavnicima srpske manjine, prenosi HRT.

„Premalo imam informacija je li to danas bilo s nekim ciljem provokacije. Očito je gradonačelnik Penava to doživio kao provokaciju, pa je očito burnije reagirao. U svakom slučaju nije dobro da se to događa. Nisam imao nikakva saznanja da će predstavnik SDSS-a uručivati statut grada Vukovara na ćirilici baš na sjednici gradskog vijeća kada se odlučuje o ovoj temi. To mi ne djeluje baš najdobronamjernije, premda nema ništa nezakonito. Očito su tenzije još visoke, a moramo ih smirivati. Ovakvi incidenti prema mom mišljenju su loši i nepotrebni“, kazao je premijer.

Štrajk prosvjetara se nastavlja

Premijer Andrej Plenković najavio je u srijedu u Saboru 6,12 posto povišice na osnovicu plaće u tri rate iduće godine svim zaposlenima u javnim službama, zbog čega se odustaje od planiranog smanjenja PDV-a za jedan postotni bod. Međutim, sindikati nisu zadovoljni i štrajk u školama se nastavlja. Sindikati, naime, traže povećanje koeficijenta, a s ponudom koju nudi premijer se ne rješava zaostajanje za koeficijentima za drugima koji s istom stručnom spremom rade u javnim službama. Naprotiv, razlika u plaći, tim povećanjem bit će još i veća.

Vlada ne pregovara

Sindikalisti negoduju jer se s njima ne pregovara, nego im vlast šalje takve poruke sa saborske govornice i putem medija. Za ponedjeljak se, stoga, najavljuje štrajk u cijeloj Hrvatskoj, a osim škola, zahvatio bi i fakultete.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak podržala je sindikate. Najavljeno povećanje plaća za 6,12 posto svim javnim i državnim službenicima, kazala je ministrica novinarima u četvrtak, dobro je samo ako se istovremeno mijenja i uredba o koeficijentima složenosti poslova. Na svojoj Facebook stranici također je pozvala na dijalog Vlade i sindikata.

Godišnje izvješće o radu Vlade

Premijer Plenković u srijedu je Hrvatskom saboru podnio redovito godišnje izvješće o radu Vlade. U trećoj godini mandata, kazao je Plenković, očuvali su političku stabilnost, učvrstili gospodarski rast i nastavili s poreznim rasterećenjima i strukturnim reformama. Pohvalio se i da su pokrenuli izuzetno veliki broj infrastrukturnih projekata, značajno povećali korištenje europskih fondova i vratili investicijski kreditni rejting. Bila je to godina u kojoj je Vlada, pohvalio se, postigla snažan rast zaposlenosti, plaća, mirovina i socijalnih davanja, čime kontinuirano podižu standard života naših sugrađana.

Oporba stvari vidi drugačije

Većina zastupnika podržala je premijerovo izvješće, no oporba stvari vidi drugačije. Šef SDP-a Davor Bernardić upozorio je da danas u Hrvatskoj više od milijun ljudi radi za plaću manju od prosječne, da ih preko milijun živi na rubu siromaštva, da polovicu čine umirovljenici koji „ne mogu kupiti ni vrećicu bombona svojim unucima“. Prozvao ga je i zbog stanja u zdravstvu, odlaska čak 150 tisuća radno sposobnih ljudi, iseljavanja, korupcije i sve manje investicija.

Šef Mosta Božo Petrov kazao je kako se radi o „kriza Vladi“ koja je afirmirala političku trgovinu kao dio javnog diskursa.

Jelena Oberman

FOTO: Jelena Oberman/Alter