Tjedni pregled: Migrantska kriza, biskupi o udomljavanju, narastao broj rođenih, a Sabor raspravlja o klimi

Tjedni pregled: Migrantska kriza, biskupi o udomljavanju, narastao broj rođenih, a Sabor raspravlja o klimi

Kriza na grčko-turskoj granici opet je potaknula val protumigrantskih stavova u hrvatskoj javnosti. Zaziva se vojska na granice, širi se ksenofobija. Već tjedan dana saborski zastupnik Ivan Pernar koristi svoju Facebook stranicu kako bi protumigranskim i ksenofobnim stavovima, te teorijama zavjere privukao nove pristaše. 

Ideja zamjene stanovništva

U svom postu u utorak, 3. ožujka, tvrdi da iza masovnih migracija stoji ideja zamjene stanovništva (replacemant migration). To je, piše, ideja koju UN  nudi kao moguće rješenje za pad nataliteta.

Kako piše index.hr rodonačelnik te teorije je francuski autor i ekstremni desničar Renaud Camus, koji je objavio istoimenu knjigu 2011. godine. Camus je inače bio blizak Nacionalnoj fronti Marine Le Pen. 

Naš komentar na događanja na grčko-turskoj granici pročitajte ovdje.

Predsjednik o migrantskoj krizi

Predsjednik države Zoran Milanović rekao je da će se jako mali broj migranata uspjeti probiti do Europe, a tenzije po tom pitanju će se u narednim danima smiriti. Izjavio je to nakon susreta s austrijskim kolegom Alexanderom Van der Bellenom u Beču u ponedjeljak.

„Ja ću svaki puta kada govorim voditi računa o tome da se o tim ljudima, čak i onda kad se njima manipulira, govori prije svega kao o ljudskim bićima – to su ljudske sudbine“, dodao je hrvatski predsjednik. 

Kriza okupila vrh EU

Kriza na granici okupila je vrh Europske unije. Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom te predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem obišao grčko-tursku kopnenu granicu  na kojoj se tada, po podacima UN-a, nalazilo 13.000 migranata koji su pokušavali prijeći u EU iz Turske, izvijestili su iz Vlade Republike Hrvatske.

„Naš je prioritet da se očuva red na grčkoj granici, a time i na vanjskoj granici Europske unije. Potpuno sam predana mobiliziranju sve potrebne potpore za grčke vlasti. Frontex priprema slanje na teren ekipe za brzi odgovor. Jedan veći brod, šest manjih brodova, dva helikoptera, jedan zrakoplov, vozila s termovizijskim kamerama te još 130 ljudi na granicama. Poslat ćemo Grčkoj financijsku pomoć od 700 milijuna eura. Oni koji žele iskušati jedinstvo Europe, ostat će razočarani“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Premijer Plenković je pohvalio grčkog premijera što nije dopustio ilegalne migracije na njezinu teritoriju. Rekao je da je svim zemljama na istočno-mediteranskoj odnosno zapadno-balkanskoj migracijskoj ruti, u koje spada i Hrvatska, u interesu da grčka granica ostane neporozna.

„Ovo je pokušaj Turske da skrene pozornost s grozne situacije u Siriji i kako bi skrenula pozornost na sebe“, kazao je grčki premijer Mitsotakis.

Sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost

Sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost održana je u četvrtak. Članovi Vlade i Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske izvijestili su Predsjednika o svim aktivnostima koje su poduzete u protekla dva mjeseca u vezi sa suzbijanjem epidemije koronavirusa (Covid‑19) na nacionalnoj razini, kao i na razini Europske unije, s obzirom na ulogu Hrvatske kao predsjedavajuće Vijećem EU. Zaključeno je da su sve mjere koje su dosad poduzete bile pravodobne, učinkovite i transparentne, prenosi Ured predsjednika.

Migrantska kriza bila je također tema razgovora. S tim u vezi razmotrene su mogućnosti pružanja potpore hrvatskoj policiji od strane drugih nadležnih državnih institucija i službi. No, zasad se ne razmatra slanje vojske na granicu.

Biskupi o udomljavanju

Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax u srijedu se izjasnila o Odluci Ustavnoga suda Republike Hrvatske u svezi s ustavnošću Zakona o udomiteljstvu. U svojoj izjavi kažu da je ta odluka dvojbena jer se njome Ustavni sud stavio u poziciju zakonodavca, što smatraju nedopustivim s aspekta trodiobe vlasti i vladavine prava. 

Komisija Iustitia et pax stoga vjeruje da je spomenuta odluka pod snažnim utjecajem europskih strujanja, pravnih tendencija neoliberalnih svjetonazora, koji samim time nisu neutralni, i da nije tek jedna u nizu takvih odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske. Komisija Iustitia et pax uvjerenja je da većina naših sugrađana smatra, što dokazuju i posljednja istraživanja javnoga mnijenja, da su djeci potrebni majka i otac i da nitko tu tvrdnju ne može oboriti valjanim argumentima. 

Također upozoravaju da zaštita prava i dobrobiti djece mora uvijek nadilaziti pojedinačne interese odraslih osoba, u ovom slučaju želju istospolnih partnera da udome djecu.

Pozivaju nadležna tijela koja su dužna provoditi ustavnu odluku da svaki konkretan slučaj zbrinjavanja djeteta (i ne samo udomiteljstvom) procijene u skladu s djetetovom dobrobiti i kroz zaštitu njegova najboljega interesa uz uvažavanje djetetova prava na izražavanje mišljenja o stvarima koje ga se tiču.

Narastao broj rođene djece

Predsjednik Vlade izvijestio je na sjednici Vlade u četvrtak da je prema podacima Ministarstva uprave 2019. godine rođeno 36.553 djece. To je više nego 2018. kada je bilo 35.905 rođene djece, dok ih je 2017. rođeno 35.221. „Tu vidimo jedan pozitivan trend, no daleko je to od kompletnog anuliranja negativnog trenda“, rekao je Plenković.

Vlada je na sjednici odbila prijedlog saborskih zastupnika GLAS-a da se u Zakon o udomiteljstvu izrijekom ugradi da udomitelji mogu biti i životni partneri. 

Klimatska kriza

Klimatska kriza našla se u četvrtak na dnevnom redu Hrvatskog sabora. Saborski zastupnici raspravljali su o Vladinu Prijedlogu strategije prilagodbe klimatskim promjenama za sljedećih 20 godina s pogledom na 2070. godinu. 

Nakon što je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša iznio gomilu alarmantnih podataka o štetama koje su staklenički plinovi već nanijeli ili će tek nanijeti našem moru, šumama, poljima, turizmu i energetici, zastupnici su se složili kako je krajnji rok da Hrvatska nešto poduzme. No, s obzirom na dosadašnju praksu, oporba je uvjerena da će ova strategija ostati mrtvo slovo na papiru, prenosi HRT. Hrvatska je jedna od još tri preostale zemlje EU koje još nisu donijele strategiju prilagodbe klimatskim promjenama.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić nije predstavio strategiju jer je bio u Bruxellesu. Tamo se sastao s klimatskom aktivisticom Gretom Thunberg koju je pozvao da se obrati europskim ministrima na sastanku Vijeća za okoliš. Greta Thunberg djevojka je koja je pokrenula masovne prosvjede Fridays For Future, ili u hrvatskom prijevodu Petci za budućnost.

Jelena Oberman

FOTO: Humans 4 Humanity

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.