Mnogi ovih dana, pa i neki iz katoličkih krugova, prozivaju šesnaestogodišnju ekološku aktivisticu Gretu Thunberg zbog njene borbe za očuvanje okoliša, no činjenica je da je Papa Franjo još 2015. godine to isto učinio u svojoj Enciklici  o brizi za zajednički dom pod nazivom “Laudato si” ( u prijevodu :“Hvaljen budi“). Encikliku je kod nas izdala Kršćanska sadašnjost, i jedan njezin dio, može se naći na internetu.

Pozivajući se na riječi svetog Franje Asiškog Zemlju uspoređuje sa „sestrom s kojom dijelimo svoj život“ i „lijepom majkom koja nas prima u svoje ruke“.

Papa Franjo upozorava na zagađenje

„Ta sestra jeca zbog zla koje joj nanosimo, zbog neodgovornog korištenja i zloporabe dobara koje je Bog stavio u nju“, ističe Papa Franjo. Nastavlja da smo „odrasli misleći da smo njezini vladari i gospodari, kojima je dopušteno pljačkati je do mile volje“.

„Nasilje koje prebiva u ljudskom srcu, ranjenom grijehom, očituje se također u znakovima bolesti koje primjećujemo u tlu, vodi, zraku i živim bićima“, kaže Papa, te našu planetu opisuje ne samo potlačenom i opustošenom, nego i najzanemarenijom i najzlostavljanijom među našim siromašnima. Također napominje da je uništenje čovjekova okoliša nešto vrlo ozbiljno, ne samo zato što je Bog povjerio čovjeku brigu za svijet nego i zato što je sam ljudski život dar koji treba zaštititi od raznih oblika obezvrjeđivanja.

Treba mijenjati stil života

Napominje da svaka težnja za zaštitom i poboljšanjem svijeta zahtijeva duboku promjenu, te da stoga treba mijenjati stilove života, modele proizvodnje i potrošnje, kao i ustaljene strukture moći koje danas vladaju društvom.

„Ako pristupamo prirodi i okolišu bez te otvorenosti divljenju i čuđenju, ako više ne govorimo jezik bratstva i ljepote u našem odnosu sa svijetom, naša će stajališta biti stajališta gospodara, potrošača i pukog izrabljivača prirodnih dobara, koji nije sposoban postaviti granice svojim neposrednim interesima. I obratno, ako osjećamo duboku povezanost sa svime što postoji, umjerenost i briga javit će se same od sebe“, kaže Papa Franjo podsjećajući na primjer svetog Franje Asiškog.

Mladi od nas traže promjenu

Papin hitan poziv da zaštitimo, kako kaže, našu „zajedničku kuću“ zahtjeva da se cijelo čovječanstvo ujedini „u traženju održivog i cjelovitog razvoja“. Stvari se mogu mijenjati, optimističan je Papa.

„Posebnu zahvalnost zavređuju oni koji se svim silama trude oko rješavanja dramatičnih posljedica uništavanja okoliša na živote najsiromašnijih na svijetu.“, napominje papa.

Ističe da „mladi od nas traže promjenu“, te se pitaju „kako je moguće težiti za tim da se gradi bolja budućnost, a ne misliti pritom na krizu okoliša i trpljenja isključenih.“

Opiranja vjernika

Nažalost, primjećuje, mnogi se napori upravljeni k traženju konkretnih rješenja često izjalove „ne samo zbog protivljenja moćnika nego i zbog opće nezainteresiranosti“.

„Stajališta koja predstavljaju zapreku u pronalaženju rješenja, također među vjernicima, kreću se od nijekanja problema do ravnodušnosti, nehajne rezignacije ili slijepog povjerenja u tehnološka rješenja“, upozorava papa, te dodaje da svi možemo dati svoj obol u brizi za stvoreni svijet.

I drugi upozoravali na ekološku krizu

Papa Franjo podsjeća da su i njegovi prethodnici upozoravali na ekološku krizu. Pri tom spominje blaženog Pavla VI, svetog Ivana Pavla II,  i njegovog prethodnika Benedikta XVI. koji je kazao da „rasipnički odnos prema stvorenom svijetu započinje tamo gdje više ne priznajemo nijednu višu instanciju od nas samih, već gledamo samo sebe“.

Papa Franjo također podsjeća na doprinos patrijarha Bartolomeja koji je posebno govorio o potrebi sveopćeg pokajanja zbog lošeg postupanja prema planeti jer svako od nas u većoj ili manjoj mjeri „doprinosi izobličavanju i uništavanju okoliša“.

 „Zločin protiv prirode zločin je protiv nas samih i grijeh protiv Boga“, kazao je patrijarh Bartolomej.

Jelena Oberman

FOTO: Nacho Arteaga/Unsplash