Prodavači, kuhari, konobari, vozači i skladištari bila su najtraženija zanimanja u 2018. godini, govore podaci zagrebačkog Ekonomskog instituta koje je taj institut prikupio u suradnji s portalom Moj posao. Podaci su slični kao i prethodne 2017. godine, s time da je na petom mjestu zanimanje skladištara istisnulo programera na sedmo mjesto najtraženijih zanimanja.
Prodavači najtraženiji
Ekonomski institut zabilježio je rast potražnje za radnicima, a u odnosu na pretkriznu 2007. godinu ukupan broj online oglasa u 2018. bio je viši za 11,4 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama. Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima se traže prodavači, skladištari, radnici u proizvodnji te kuhari i knjigovođe.
Kao i u 2017, najveći doprinos godišnjem rastu potražnje imali su oglasi u kojima se traže radnici nižih kvalifikacija te oni sa srednjom stručnom spremom, dok je potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom doprinijela rastu ukupnog broja oglasa od 25,2 posto sa svega 1,6 postotnih bodova.
Problematični ugovori na određeno
No, kako izvještava Institut, ugovori na određeno su i u 2018. godini bili dominantna kategorija oglasa te im je udio u godinu dana čak i porastao, i to s 45,4 na 48,6 posto svih oglasa. Broj oglasa s ugovorima na neodređeno rastao je nešto sporije u usporedbi s oglasima koji nude zapošljavanje na određeno te je dosegnuo udio od 39,9 posto ukupnih oglasa u usporedbi s 41,7 posto u 2017. Broj oglasa koji nude stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa nastavio je padati te se njihov udio smanjio s 4,2 posto u 2017. na 2,4 posto u 2018. godini.
Kako je jučer izvijestio Večernji list, prema najnovijim statistikama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, preko ugovora o radu na određeno vrijeme u Hrvatskoj je krajem studenog prošle godine bilo zaposleno 372.758 radnika, dok je ugovore na neodređeno vrijeme imalo 1,149 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj.
Tako je svaki četvrti zaposleni imao ugovor na određeno, što je dva puta više od prosjeka u EU. Takav rad, piše Večernji, širi se u Hrvatskoj brže nego i u jednoj drugoj zemlji. Nedavno je čak i Međunarodni monetarni fond pozvao hrvatske vlasti da zaposlenima koji rade na određeno osiguraju veći stupanj sigurnosti zaposlenja, inače će napuštati zemlju u još većem broju. Prema nekim procjenama Hrvatska je ostala bez 16 posto radne populacije, a lošije od nas stoji samo Rumunjska koja je ostala bez 20 posto radno aktivnog stanovništva. Za usporedbu iz Češke je otišlo samo 3 posto radne populacije, a Slovenije oko 4 posto.
Alter
FOTO: Unsplash
