Categories ŽIVOT

Migracije su posljedica neravnomjernog razvoja

Migracije su posljedica neravnomjernog razvoja i naročito razvojne putanje koja je iznevjerila mlade, te šalju snažan signal onima koji kreiraju politike. Temeljna je to poruka UN-ovog izvještaja o migracijama „The Scaling Fences: Voices of Irregular African Migrants to Europe“. To bi u prijevodu značilo „Penjanje preko ograda: Glasovi ilegalnih afričkih migranata prema Europi“.

Migracije su investicija u bolju budućnost

Ta studija predstavlja rezultate opsežnog istraživanja iskustva 1970 osoba koji su ilegalnim rutama migrirali iz Afrike u Europu, podrijetlom iz 39 afričkih država. Objavljena je u listopadu prošle godine, a danas je ponovo aktualna zbog migrantskog vala koji je potaknula Turska. Efikasan odgovor na migracije, ističe UN, jedan je od najvećih izazova današnjice.

Studija odgovara i na ovih dana često postavljano pitanje u javnosti zašto migranti prelaze tisuće kilometara kako bi došli baš u Europu, odnosno njene najrazvijenije zemlje.

Ukratko, migracije se pojavljuju prvenstveno zbog ekonomskih razloga, ali i nedostatka demokracije u zemljama iz kojih ljudi bježe. Ilegalne migracije, za one koji su intervjuirani, su zapravo investicija u bolju budućnost: osobno ispunjenje i bolje mogućnosti. 

U izvješću se navodi da 58 posto ispitanika su ili zarađivali novac (49 posto) ili pohađali školu (9 posto) u trenutku odlaska iz svoje zemlje. Za većinu onih koji su zarađivali novac, dohodak je, izjavili su, bio konkurentan u nacionalnim okvirima. Usprkos tome samo 38 posto reklo je da su zarađivali dovoljno „da se snađu“, dok 50 posto nije zarađivalo dovoljno. Samo 12 posto moglo je štedjeti.

Nedostatak demokracije i položaj žena

Ipak, za 66 posto ispitanika šansa za zaradu nije bila povod odluci da emigriraju. Čak 62 posto ispitanika osjećalo se da ih je vlast tretirala nepošteno, a mnogi od njih kao razlog su navodili etničku pripadnost ili političke stavove. Zanimljivo je i da se 77 posto ispitanika osjećalo kako su njihovi glasovi bili ignorirani unutar političkog sustava koji nije uopće ponudio mogućnost utjecanja na vladinu politiku. 

Od onih koji su u Europi zarađivali novac, 78 posto je slalo novac kući. Prema nekim analizama, bit će potrebno čak 40 godina da se postigne istovjetna financijska situacija kod kuće.

Također, u Europi je bolji položaj žena.  Razlike u plaći između muškaraca i žena u Africi su veće nego u Europi. Žene zarađuju 11 posto više, za razliku od ranije zarađenih 26 posto manje u Africi. Žene su također izvijestile o nižim razinama siromaštva i bile su uspješnije u pristupu nizu usluga. Bile su i u uređenijem smještaju od muškaraca. Njihov relativno viši stupanj obrazovanja u usporedbi s vršnjakinjama kod kuće također sugerira da su ispitanice mogle biti posebno motivirane, odlučne i svjesne svojih osobnih sposobnosti. 

Usprkos tim pozitivnim razlikama, razlike u spolu bile su očite u iskustvima kriminala, s neznatno većim udjelom žena koje su postale žrtve zločina u šest mjeseci prije nego što su saslušane od muškaraca. Znatno su više doživljavale i seksualne napade. Dok su ispitanice možda „najviše skočile“ – preskačući još više „rodne ograde“ patrijarhalnih normi kod kuće i iskorištavanja tijekom putovanja u inozemstvo – njihova fizička ranjivost na zlostavljanje i dalje je dio njihovog iskustva u Europi.

Većina ne želi trajno ostati u Europi

Manjina, odnosno 41 posto ispitanika kaže da baš ništa ne bi moglo promijeniti njihovu odluku da migriraju u Europu. Ujedno se 41 posto ispitanih migranata željelo trajno nastaniti u Europi.

Prosječna primanja u Europi, naime, daleko nadmašuju prosječna primanja u Africi, čak i u realnim okvirima. 

Većina, njih 67 posto, nisu željeli trajno ostati u Europi. Izjavili su da bi njihove zajednice bile sretne da se vrate. 

Profil ispitanika ovog istraživanja pokazuje da se afričke vlasti trebaju preorijentirati na konkurentnije kreiranje poticaja za mlade kako bi oni mogli ispuniti svoje težnje bliže svom domu. Oni, ukratko, moraju omogućiti nove smjerove i prilike. Glasovi ilegalnih migranata, ističu u ovoj studiji, mogu se shvatiti kao kolektivna molba afričkim vladama da postave viši nivo kreativnosti, ambicije i brzine afričke ekonomske transformacije i društveno-političkog razvoja.

UN-ov izvještaj o migracijama možete pronaći ovdje.

Jelena Oberman

FOTO: Ninno JackJr/Unsplash

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.