Maksimalno se trudite, ali vaš trud ne prepoznaju kolege i nadređeni na poslu. Sve duže i više radite, sve manje vremena posvećujete sebi, a rezultati izostaju i sve više ste frustrirani i nezadovoljni sobom i onim što radite. Noću ne spavate, vrtite se u krevetu, bezvoljni ste, umorni i razdražljivi. Stanite na loptu, i razmislite malo ne patite li od sindroma iscrpljenosti ili izgaranja na poslu, koji može opasno narušiti vaše zdravlje i kvalitetu života.
Sindrom izgaranja
Sindrom izgaranja na poslu, koji se na engleskom još naziva i burnout sindrom, je medicinski termin koji se proučava još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Nastaje najčešće kada je osoba izložena velikim očekivanjima koje nameće posao i lošoj radnoj atmosferi. Sličan je sindromu kroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično. Također može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika kojeg pogodi. Stres na poslu može biti uzrok moždanog i srčanog udara, narušavanja mentalnog zdravlja, a može i skratiti život. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom već na samom početku ovoga tisućljeća, iako se kod nas tek sad o njemu počelo sramežljivo govoriti.
Simptomi izgaranja
Simptomi izgaranja na poslu su brojni: iscrpljenost, smanjena radna učinkovitost, bezličan odnos s kolegama, ili sklonost konfliktima, povlačenje u sebe, izoliranje od kolega, zamor, malaksalost, glavobolja, bolovi, želučane tegobe, poremećaji prehrane, nesanica, često buđenje, konstantan umor, nezadovoljstvo, očaj, razdražljivost, nervoza, zatvorenost, tuga, pesimizam, osjećaj beznađa, krivnje i gubitka samopouzdanja.
Savjeti stručnjaka
Kako bi se izbjegao sindrom izgaranja na poslu stručnjaci savjetuju da se koncentrirate na rad, argumentirate svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu. Također treba naučiti reći “ne” i raditi na jačanju samosvijesti. Ako se ne može promijeniti posao, treba se promijeniti stav: treba postaviti granice. Treba izbjegavati i poslove u kojima uvijek morate sebe davati drugima. Na poslu, kao i u privatnom životu, je također dobro imati nekog s kim možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće. No, ponekad je potrebno potražiti i savjet stručnjaka.
Stručnjaci kažu i da se ne smije dopustiti da vam posao posve zavlada životom. Savjetuju da planirate i organizirate svaki dan, zadržite aktivan društveni život i bavite se hobijima, onim što vas veseli. Važno je i zadržati osjećaj za humor u stresnim situacijama, uspostaviti ravnotežu između rada i zabave, te izdvojiti vrijeme za opuštanje. Iznimno je bitno voditi zdrav način života koji uključuje vježbanje, zdravu prehranu i izbjegavanje štetnih tvari poput kofeina, nikotina i šećera.
Alter.hr
FOTO: Unsplash
