Glazbenici će bankrotirati, a glazbena industrija ove godine izgubiti 2 milijarde eura. Informacija je to koja se mogla čuti u ponedjeljak, prvoga dana Međunarodne autorske kreativne konferencije (MAKK).  Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je krizu koja je teško pogodila sektor kulture, glazbene industrije i industrije zabave. 

Ljudska i poslovna katastrofa

„Da nije dobrih vijesti o uspješnom razvoju cjepiva nekoliko tvrtki, osjećao bih da vam se obraćam kao nekakav prorok propasti“, kazao je Björn Ulvaeus, legendarni glazbenik, osnivač i koautor hitova ABBA-e te predsjednik krovne svjetske udruge društava autora i skladatelja CISAC, na otvorenju MAKK-a. Glazbena industrija je u dubokoj krizi, a glazbenici na rubu propasti. Predviđa se da će nestati trećina svih autorskih prihoda, a tantijemi od javnih izvođenja past će za 80 posto. Posljedice će se osjećati i duboko u 2021. godini, vjerojatno i kasnije. Pogotovo zato što se i tvrtke koje isplaćuju tantijeme, ističe Ulvaeus, suočavaju s problemima plaćanja, a velik broj i s bankrotima.

„Ovi brojevi odražavaju ljudsku i poslovnu katastrofu u svim zemljama“, govori. Nisu u pitanju samo zvijezde, već i milijuni „nevidljivih“ kreativnih profesionalaca čije egzistencije ovise o tantijemima.

„Znam kako je to, i sam sam to prošao, premda se čini kao da je bilo nevjerojatno davno. Sjećam se kako je imati novaca koji je mogao potrajati samo nekoliko mjeseci i kako je kad očajnički trebaš tu sljedeću gažu. Bio sam pjevač, autor, producent i glazbenik. Bio sam sve što je trebalo biti da platim stanarinu. Ali, imao sam sreće, preda mnom je uvijek bio neki koncert“, priča legendarni glazbenik.

Glazbenici koji izvode zabavnu glazbu u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, više nemaju taj luksuz da mogu nastupati. Rad im je, jednostavno, onemogućen.

„Zabava uživo je mrtva. Streaming nije zamjena za iskustvo „uživo“. No, budući da je jedino što trenutno imamo, iznimno je važan i srećom, čini se da raste“, ističe.

Lobiranje u EU

Jedan od najvažnijih zadataka koje ima kao predsjednik CISAC-a je lobiranje u Europskoj uniji za Direktivu o autorskom pravu. Nju vlade širom Europe trenutačno implementiraju u svoja zakonodavstva. „Od presudne je važnosti da je vlade ne „razvodne“ ili odustanu od nje“, dodaje. U CISAC-u, naime, platforme poput YouTubea i Facebooka vide isto kao glazbene streaming servise poput Spotifya i Deezera. Oni bi, objašnjava, na isti način trebali licencirati autorski sadržaj.  

„Jake sile lobiraju protiv toga. Žele nas prikazati kao divovske, bezlične, multinacionalne autorsko-pravne korporacije. Moj posao je objasniti da iza tih autorskih „korporacija“, kao primatelji honorara od autorskih prava stoje žene i muškarci od krvi i mesa. Oni su ti koji pišu pjesme, nikakve „koroporacije“. Stvaranje pjesama iziskuje vrijeme. Za postati profesionalac, treba vremena da postaneš zaista dobar u tome. To znači da potpuno ovisiš o prihodima s osnove autorskih prava“, ističe. 

Sukob ministrice i Remi

Prvog dana konferencije zaiskrilo je između ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek i pjevačice grupe Elemental Mirele Priselac Remi koja je govorila u ime Hrvatske glazbene unije.

„Sve ono što radimo u Hrvatskoj ide prema tome da u ovim okolnostima možemo održavati kakav-takav kulturni život i ulažemo da se radi pa makar i s manjim brojem publike“, kazala je ministrica Obuljen Koržinek. Nabrojala je niz mjera kojima je ova Vlada podupla i još uvijek podupire kulturu u vrijeme pandemije. S njom se, međutim, Remi nije složila.

„Izvođači su na prosjačkom štapu, dame i gospodo. Mi svoj posao ne možemo raditi, ne zato što ga ne želimo raditi, ne zbog toga što smo lijenčine i džabalebaroši, nego zbog toga što nam nije omogućeno da se bavimo svojim poslom“, kazala je Remi.

Publika se ne može okupiti zbog zabrane okupljanja većeg broja ljudi. Za ono malo koncerata što su na jesen organizirali, organizatori su dobili drakonske kazne. To je onemogućilo nastavak daljnjih koncerata i obeshrabrilo potencijalne organizatore da se upuste u organizaciju koncerata. Remi je pohvalila finacijsku potporu ministarstva koju su umjetnici dobili na proljeće, ali na ljeto je takva pomoć stala. Ističe da su glazbenici posumnjali u mjere Stožera jer je ispalo da mjere za neke ljude vrijede, a za druge ne.

Glazbenici traže svoja prava

„Gospođo ministrice, ostavili ste nas na cjedilu, mi želimo raditi“, apelirala je Remi. Dodala je da glazbenici ovise o tome koliko karata prodaju, da nisu poput kazališta kojima se trošak može nadoknaditi iz gradskog ili državnog proračuna.

„Zato je užasno bitno da napravite projekte koji neće biti autistični kao ovi koje ste nam do sada ponudili“, istaknula je Remi.

Problem je u velikom broju glazbenika koji nisu registrirani ni na koji način, pa ne mogu dobiti državne potpore, pojasnila je ministrica. Iako nekom programi mogu izgledati autistično, ministrica tvrdi da su ih izradili u kontaktu s udrugama.

Remi je odgovorila da glazbenicima ne treba financijska pomoć države, već da se prava koja se ostvaruju od digitalnih, streaming servisa trebaju bolje urediti. Novi zakon o autorskim pravima ide u saborsku proceduru, a iz njega su izvođači posve izbačeni, upozorila je. Njihova zarada, ustvrdila je, ostaje u rukama diskografa.

„Puno se razgovaralo o odnosu diskografa i izvođača. Znamo da je to jedna vrlo nepravedno postavljena situacija, ne samo u Hrvatskoj, nego uopće u Europi. U prijedlogu zakona nalazi se jedan niz članaka, od 142. do 144. posebno, koji upućuju na obvezu sklapanja ugovora između diskografa i izvođača“, kazala je ministrica. Dodala je da će se o tim odredbama ponovo razgovarati jer ni izvođači niti diskografi nisu posve zadovoljni. 

Gubitak od 2 milijarde eura

Svjetska udruga društava autora i skladatelja CISAC procjenjuje da je 2019. godine u svijetu prikupljeno više od 10,1 milijardi dolara temeljem autorskih prava. Zbog pandemije ukupni svjetski pad autorskih prihoda od korištenja djela s različitih polja stvaralaštva u 2020. godini bit će između 20 i 35 posto u odnosu na prethodnu godinu. 28 posto od ukupnih glazbenih prihoda prošle godine stiglo je od koncerata i pozadinske glazbe što je ukupno 2,8 milijarde eura. Ove se godine upravo u tom segmentu glazbenih autorskih prava predviđa najveći pad od 70 posto ili oko 2 milijarde eura.

Pad prihoda u segmentu koncerata i drugih live nastupa za Hrvatsku u prva tri kvartala 2020. u odnosu na 2019. godinu iznosi 73 posto. HDS ZAMP predviđa da će ukupni pad u ostvarivanju kolektivnih autorskih prava u Hrvatskoj iznositi do 25 posto u odnosu na prethodnu godinu, a to bi mogao biti iznos od gotovo 50 milijuna kuna.

Prvi put u osam godina MAKK se održava online. U organizaciji Hrvatskog društva skladatelja i njegove stručne službe ZAMP, ovogodišnji MAKK možete pratiti besplatno putem YouTube kanala HDS ZAMP-a svakog dana od 23. do 27. studenoga točno u 11 sati. Osim na YouTubeu, streaming je omogućen i na Facebook stranicama MAKK-a i Hrvatskog društva skladatelja, te na Večernjem TV-u i CMC televiziji.

Jelena Oberman

FOTO: Rod Long/Unsplash