Nije nikakva tajna da je glazbena industrija jedna od najpogođenijih gospodarskih grana u ovoj krizi izazvanoj pandemijom bolesti COVID-19. U cijelom svijetu odgođeno je na tisuće i tisuće koncerata i festivala, gubici se broje u milijunima, a što je najgore, nitko ne zna kada će se ova situacija smiriti i stvari vratiti u normalu. O teškoj situaciji u Hrvatskoj pisali smo OVDJE.
Ipak, neki se i u ovakvoj situaciji ne predaju i s optimizmom gledaju u budućnost. Glazbena industrija će se, vjeruju, oporaviti i vratiti s inovacijama, jača nego prije.
Jedan od njih je i Damian Keyes, britanski glazbenik, učitelj i jedan od osnivača Brighton instituta za modernu glazbu. On vjeruje da bi glazbena industrija već iduće godine mogla doživjeti veliki procvat. O tome je objavio i video na YouTubeu.
Glazbena industrija i krize
„Obično su krize bile dobre za glazbenu industriju“, govori.
Glazbena industrija kroz posljednjih sto godina je bila teško pogođena brojnim krizama. „Međutim, nakon kriza ona se vraća snažnija, obično s inovacijama i nekom vrsti reakcije na ono što se dogodilo“, pojašnjava.
Da ne bude zabune, 2020. godina pokazala kao „luda godina“ do sad pa ni on ne misli da će se to promijeniti u sljedećih nekoliko mjeseci. Keyes i sam ima tvrtku koja vodi bendove i samo u prva tri mjeseca pandemije, izgubili su čak 900 evenata i cijela ta priča s otkazivanjem koncerata i gubicima još uvijek traje. No, on ne misli da je sada vrijeme da se posustane i odustane.
„Sada svi konzumiraju medije više nego ikad prije, uključujući reklame. Sada glazba može biti više oslonjena na televiziju, videa, kompjuterske igrice i, također, više na – reklame“, misli.
Ova ga situacija, pogotovo s lockdownom i prestankom putovanja, dosta podsjeća na naftnu krizu 1979. godine. Tada je broj živih svirki naglo pao jednostavno zato što ljudi nisu mogli putovati. Glazbena industrija doživjela je veliki udarac, ali nakon toga, u sljedeća 24 mjeseca jedan novi medij, CD, doživio je svoj uspon.
Glazba nađe drugi način
„Ono što vidimo kod glazbene industrije je da kad zaustaviš nešto, glazba uvijek pronađe drugi način“, kaže Keyes.
Tako je, primjerice, 2008. godine zabilježen rast „streaminga“ i Spotifya. Ove se godine, u nedostatku živih svirki, vidi rast „live streaminga“ i iduće, 2021. godine, vidjet ćemo, siguran je, nastavak toga.
„Vidjet ćemo novu generaciju „live streaminga“ i to će izrasti u platformu za sebe. Sve društvene mreže htjet će to popratiti, željet će imati svoj prijenos uživo i glazbenici će to koristiti“, misli Keyes.
Nezaposlenost kao u doba Velike depresije
Nažalost, nije sve toliko optimistično. Predviđa se da će se u ovoj krizi pojaviti masovna nezaposlenost koja se može usporediti s nezaposlenošću u doba Velike depresije iz 1929. godine. Kao rezultat te velike nezaposlenosti značajno je pala potražnja za diskovima za gramofon. No, 12 mjeseci poslije lansiran je prvi komercijalni gramofon za vinil ploče.
Još jedan primjer za krizu u koju je zapala glazbena industrija je i napad na Blizance 11. rujna 2001. godine. Avioni su nakon toga prizemljeni i glazbena industrija je stala. No, već iduće godine zabilježen je ogromni porast živih svirki.
„Čini se da će 2021. godina biti godina povratka velikih koncerata“, optimističan je Keyes.
Online učenje i korisni savjeti
Ove godine zabilježen je ogroman porast „online“ učenja. Vlada velika gužva na tome tržištu tako da će, smatra, samo najjači opstati.
Za sve koji pokušavaju, usprkos krizi opstati u glazbi, Keyes ima nekoliko savjeta. Kao prvo, pobjednici će biti oni glazbenici koji imaju sve pod kontrolom. To konkretno znači da razumiju sve u glazbenom biznisu uključujući i marketing, ali i kako promovirati glazbu, odnosno kako doprijeti do publike.
Kao drugo, treba imati raznoliki portfelj. „Bit će uspona i padova, ali ako imate raznolik portfelj, ako imate prihode s različitih strana, ako ne stavljate sva jaja u istu košaru, uspjet ćete“, kaže.
Treće, treba biti inovativan. „Glavno pitanje je što ti radiš, a da je drugačije ili bolje od onog što rade drugi?“, ističe. Dodaje da je sada pravi trenutak za pokazati se i istaknuti u masi.
Četvrto, glazba mora biti uz nešto vezana. Ljudi, naime, trebaju glazbu, pogotovo u vrijeme krize. Međutim, glazba postiže najviše kada je vezana uz nešto. To može biti nešto fizičko poput vinila, kazete ili CD-a ili nešto kao što je reklama, TV, film ili kompjuterska igrica. Zato bi se svatko trebao zapitati za što veže svoju glazbu dok gradi brend.
Peto, ali najvažnije je strpljenje. „Iz povijesti znamo da će se stvari vratiti u normalu samo ne znamo kad. Bez obzira bilo to 6, 12 ili 18 mjeseci, moramo se fokusirati na ovo sad. Poput boksača koji se mjesecima sprema za meč. Sada se grade strategije, marketing i vježba!“ zaključuje Keyes.
Jelena Oberman
FOTO: Pixabay
