Lažne vijesti o migrantima preplavile su društvene mreže. Širi se panika, histerija i strah. Zadnjih dana pričala sam s ljudima u Hrvatskoj koji su povjerovali u takve vijesti, samo zato što ih šire ljudi na Facebooku, pod punim imenom i prezimenom. Mnogi su uvjereni da bježe isilovci, a da žene i djecu koriste kao izliku ili živi štit. I da nose noževe za napad. Problem je što ih nikako ne možeš razuvjeriti da se radi o lažima.
Što su lažne vijesti
Stoga se postavlja pitanje kako prepoznati lažnu vijest. Autori Lana Ciboci, Igor Kanižaj, Danijel Labaš pripremili su kratak i svima razumljiv nastavni materijal pod nazivom „Kako prepoznati dezinformacije i lažne vijesti“ za učenike srednjih škola. Materijal je dostupan na internetu i možete ga pronaći OVDJE.
Dezinformacije su, prema definiciji autora, sve informacije koje su: zavaravajuće, izmišljene, nisu točne, govore o događajima koji se nikad nisu dogodili, prenose izjave koje nikad nisu bile izrečene, te najave događaja koji se nikada neće dogoditi, narušavaju povjerenje u društvu, umanjuju vjerodostojnost medija i kanala putem kojih se prenose, mogu utjecati na naša shvaćanja, znanja i ponašanja, mogu biti namjerne i slučajne, netko ih je namjerno proizveo i plasirao u medije, nisu novi fenomen i postojale su i prije medija, ali su svoj procvat doživjele s razvojem društvenih medija. Osnovna im je nakana – manipulirati publikom i navoditi nas na pogrešne zaključke o osobama, događajima ili pojavama o kojima se lažno izvještava i piše.
Lažne su vijesti zapravo puno uži pojam od koncepta dezinformacija. Cilj je lažnih vijesti, koje se zapravo zasnivaju na nepostojećim ili iskrivljenim „činjenicama“, zavaravanje i manipuliranje publikom. Čak 85% građana u Europskoj uniji prepoznaje lažne vijesti kao problem u njihovim državama, pokazalo je istraživanje EUROBAROMETRA koje je provedeno među 25.576 ispitanika u 28 država članica u veljači 2018. A Hrvatska je uz Portugal država u kojoj se u cijeloj EU najviše vjeruje vijestima i informacijama koje dobijemo preko društvenih mreža i programa za dopisivanje, iako u isto vrijeme 47% građana u Hrvatskoj svakoga dana ili gotovo svakoga dana primijete vijesti ili informacije koje krivo predstavljaju stvarnost ili su lažne.
Kako prepoznati lažnu vijest
Autori navode deset savjeta kako možemo prepoznati i izbjeći širenje lažnih vijesti. Ističu da ne čitamo samo naslove, nego i cijeli tekst. Treba provjeriti i tko je objavio tekst, te domenu i izgled stranice. Treba provjeriti i druge članke tog izvora kako bi zaključili je li izvor vjerodostojan ili nije. Prave medijske organizacije, pišu autori, imaju vlastitu domenu. Pripazite na stranice koje završavaju na ‘com.co’ ili ‘lo’ (primjerice News.lo), kao i na stranice koje sadrže riječi ‘wordpress’ i ‘blogger’ jer je u tom slučaju riječ o osobnom blogu i stavu pojedinca, a ne medijske organizacije“, tj. neke ustanove, nakladnika ili izdavačke kuće.
Provjerite impresum i provjerite autora. Provjerite datum i vrijeme objave, jer još jedan element lažnih vijesti je da prenose neku staru vijest, navodeći ljude na pomisao da se to događa baš sada. Provjerite korištenje poveznica i izvora, kao i izvještavanje drugih medija o tom događaju. Provjerite citate i fotografije. Njihovu prijevaru lako ćete otkriti uz pomoć bilo koje tražilice ili uz pomoć aplikacije TinEye. Čuvajte se potvrde vaših stavova, jer su ljudi vrlo često skloni pratiti teme koje potvrđuju njihov pogled na svijet.
Lažne su vijesti, ističu autori, oblikovane i napisane tako da u čitateljima pobude emociju i potvrde njihova stajališta. Zato je puno važnije provjeriti temelje li se vijesti na činjenicama, upozoravaju, nego li ih podijeliti s drugima samo zato što podupiru određenu stranu, argument ili političko uvjerenje koje vam je blisko. Ako vam se vijest učini sumnjivom, ili nešto u njoj nedostaje, provjerite vijest kod drugih izvora, odnosno medija. I naposlijetku, dobro razmislite prije nego nešto podijelite.
Kazne za širenje laži
Sve one koji šire lažne vijesti, treba upozoriti i na to da prema članku 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, svaki onaj tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM-a, ili kaznom zatvora do 30 dana. Prema članku 316. Kaznenog zakona, tko lažno obavijesti policiju ili drugu javnu službu, koja osigurava red ili pruža pomoć o događaju, koji iziskuje hitno djelovanje te službe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Na lažne vijesti upozorio je u razgovoru za RTL dubrovački biskup Mate Uzinić. „Prije svega svaka lažna vijest nije dobra i svaka lažna vijest izaziva reakcije koje su destruktivne, zato se trebamo čuvati lažnih vijesti.“, kazao je biskup Uzinić. Što se tiče migranata problem je, smatra biskup, što su ilegalni. Misli da se svatko pa tako i migranti, bez obzira što razumije njihovo nastojanje za boljim životom, trebaju prilagoditi pravilima. „No, to kad smo mi kršćani u pitanju, od nas kršćana također zahtijeva da se prema svakome, bez obzira na njegovu situaciju, bez obzira na to što čini, pa ako i krivo, ponašamo na kršćanski način. Ne možemo i ne smijemo ugroziti nekoga u njegovom ljudskom dostojanstvu, a reakcije koje se pojavljuju na različite lažne vijesti idu upravo u tom smjeru.“, izjavio je biskup Uzinić.
Jelena Oberman
FOTO: Unsplash, snimka zaslona ekrana
