Zašto nam često, kada se radi o psihičkim, odnosno mentalnim bolestima, na pamet padaju svakojaka objašnjenja osim onih utemeljenih u znanosti i medicini?

Na portalu Bitno.net pojavio se tako članak o depresiji pod ohrabrujućim nazivom „Bogu nije svejedno jeste li depresivni, on ima plan za vas koji će pobijediti svaku tamu i tugu“. Radi se o ulomcima iz knjige “Pobijedite depresiju snagom vjere” Johna Cihaka i Aarona Kheriatyja. No, umjesto očekivanog ohrabrenja za bolesnike u njemu se, iznoseći citate iz Biblije i tako izvađenom iz konteksta knjige, trivijalizira depresija i stigmatiziraju bolesnici jer se sugerira da je ta bolest posljedica grijeha i da se može izliječiti snagom vjere.

Depresija se trivijalizira i stigmatizira

Članak se masovno „lajka“ i dijeli, u komentarima se zaključuje da se depresija može izliječiti molitvom, što sve upućuje da su ljudi u tu bolest još uvijek masovno neupućeni. Zamislite samo koliki bi to skandal bio da se pojavi tekst „ Pobijedite rak snagom vjere“ koji bi ljudima sugerirao duhovna rješenja prije onih medicinskih i u kojem bi se sugeriralo da je rak posljedica grijeha. Jasno da to nikome ne bi palo na pamet.

Mentalne bolesti, očito, još uvijek prati određena stigma, pa tako neki pojedinci u vjerskim krugovima smatraju da je mentalna bolest posljedica grijeha, a bolesnike se osuđuje kao loše vjernike. U ostatku društva, nerijetko su bolesnici predmet poruge, pa umjesto da im se pruži pomoć i suosjećanje, bolešću ih se diskreditira i smatra  neravnopravnim članovima društva, zbog bolesti ih se socijalno isključuje i diskriminira.

Pročitali smo dostupne dijelove knjige. U uvodu knjige se jasno ističe da molitva i ispovijed ne mogu biti zamjena za lijekove i psihoterapiju, da vjera nije cjepivo protiv ove bolesti, te da su tijekom povijesti mnogi sveci bolovali od mentalnih bolesti. Međutim, iz citiranog dijela knjige to se nikako ne da naslutiti. Mislimo da je jako bitno osvijestiti ljude da se jave doktoru, ako im je loše, a ovakvi članci koji se šire internetom u tome nimalo ne pomažu.

Opasnost stigmatizacije

Kako upozoravaju na internet stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je, kažu u HZJZ-u, bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta, te nije znak slabosti. Procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da će 2020. godine depresija postati drugi svjetski zdravstveni problem.

Ona povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti, a depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta. S druge strane, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije. Najučestaliji mentalni poremećaji, a tako i depresija, mogu se, ističu, prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak. Stoga, ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć liječnika.

Bolesnik nije kriv

Na internet stranicama Edukacijskog centra za bolesnike i njihove obitelji Hrvatskog psihijatrijskog društva također ističu da depresija nije znak nečije slabosti, te da je depresija bolest baš kao i šećerna bolest ili upala zglobova. Za to nije kriv ni bolesnik, ni netko drugi, kažu u Hrvatskom psihijatrijskom društvu (HPD). Oboljeli, nastavljaju, nije sam u borbi protiv te bolesti. Od nje barem jedanput tijekom života oboli gotovo svaki peti čovjek.

Osim lijekova, i razgovor s liječnikom i s osobama u koje se ima povjerenja pomaže da se bolest prebrodi, jer se tako dobiva potpora i adekvatna stručna pomoć.

Što se prije počne s liječenjem, napominju, veći su izgledi za izlječenje. Lijekovi skraćuju trajanje, smanjuju simptome i sprječavaju ponovno pojavljivanje bolesti. Izgledi za ozdravljenje mnogo su veći ako se bolesnik potpuno drži programa liječenja. Glavne metode liječenja su lijekovi i psihoterapija (terapija razgovorom), odnosno kombinacija obaju načina liječenja.

Pridržavanje savjeta liječnika

Pridržavanje svih savjeta liječnika, uključujući uzimanje lijekova, najbolji je put prema izlječenju. Kako liječenje napreduje, treba reći liječniku osjeća li se oboljeli bolje ili lošije nego u početku i kako se osjeća dok uzima sadašnji lijek. Najvažnije od svega, treba se odmah javiti liječniku ako se pojave misli da bi sam sebi nešto učinio.

Također treba se obratiti za pomoć obitelji i prijateljima. Oni mogu bolesnika ohrabriti i uliti mu samopouzdanje da lakše prebrodi depresiju.

Naposljetku, treba biti strpljiv. Uzroci koji su izazvali depresiju složeni su i izlječenje nastupa polako.

Ako je oboljeli sposoban i voljan govoriti o svojoj depresiji, napominju u HPD-u, to će osokoliti i njemu bliske osobe da to učine jer su se do tada sramile govoriti o svojim tegobama. Na taj način uvelike će pomoći drugima i sebi samom. Osjećaj da se može učiniti nešto dobro i korisno za druge znači da je vrijedna i korisna osoba, a to je osjećaj koji pomaže suzbiti depresiju.

Depresija je izlječiva bolest

U HPD-u također kažu da treba imati na umu da je depresija izlječiva bolest.

Što više oboljeli od depresije nauči o depresiji i što više sudjeluje u programu svoga liječenja, lakše će se osloboditi od depresivnih simptoma. Izlječenje nikada ne dolazi trenutno, “preko noći”. Potrebno je više tjedana liječenja da bi se oboljeli osjećao bolje, stoga mora biti strpljiv.

Ističu da je velika razlika između neraspoloženja i patnje uzrokovane depresijom.

Kada smo razočarani životom, kada ostanemo bez prijatelja ili izgubimo voljenu osobu, prirodno je da smo tužni i zabrinuti. Takvi događaji gase nam radost življenja. No ubrzo se većina ljudi vraća u svoje uobičajeno stanje.

Međutim, ako se tuga pojavi bez ikakvog razloga ili je ona nesrazmjerna uzroku nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati bez objektivnog razloga, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati; jednom riječju ako se više ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, niti obična tuga. To je depresija, ozbiljan duševni poremećaj, bolest koja se mora liječiti, objašnjavaju u HPD-u.

Antidepresivi i psihoterapija

Biološki utjecaji, kao i utjecaji okoline imaju važnu ulogu u razvoju depresije. Znanstvenim istraživanjima, pojašnjavaju u HPD-u, otkriven je poremećaj važnih kemijskih spojeva u mozgu prijeko potrebnih za prijenos informacija u živčanim stanicama. Zato se za liječenje depresije upotrebljavaju antidepresivi. Upravo antidepresivi ublažavaju depresiju uspostavljajući ravnotežu kemijskih spojeva u mozgu, odnosno pomažu ponovnom uspostavljanju narušene ravnoteže.

Životni stresovi također pridonose ispoljavanju depresivnih simptoma. Najčešće su to poremećeni odnosi s okolinom, nezadovoljstvo poslom, učestala razočaranja, prekid veze s voljenom osobom zbog smrti, razvoda ili odvojenog života. Liječnici specijalisti psihijatri pomažu oboljelom razumjeti psihološku pozadinu njegove bolesti i uče ga kako se s njome nositi. Razgovor s psihoterapeutom osigurava im podršku i stručne savjete.

Relevantni izvori na internetu

Relevantni članci o depresiji, kao i drugim mentalnim poremećajima mogu se pronaći i na specijaliziranim portalima, kakav je, primjerice, Pliva zdravlje. Kako piše mr. sc. Jasmina Grubišin, doktorica medicine i specijalist psihijatar za taj portal, depresija nije prolazno stanje neraspoloženja i pasivnosti, već se radi o ozbiljnoj bolesti koju treba liječiti. Ona utječe na cjelokupni život bolesnika, ali ima i značajan utjecaj na socijalno okruženje. Izlječenje nikad ne dolazi preko noći, već je potrebna upornost, kaže dr. Grubišin,  a što više bolesnik zna o depresiji, lakše će biti ravnopravan partner u njenom savladavanju.

Genetska podloga bolesti

Ono što je poznato, piše doktorica Grubišin, jest činjenica da se depresija češće pojavljuje u nekim obiteljima i u krvnih srodnika oboljelih od depresije. Rizik obolijevanja od tog poremećaja u obiteljima bolesnika je 2-3 puta veći nego što je to slučaj u općoj populaciji. To ukazuje na genetsku podlogu u razvoju depresivnog poremećaja. Istraživanja uloge nasljeđa u nastanku depresije za sada pokazuju uključenost mnogih gena koji povećavaju rizik za razvoj depresije. Razvoj depresije, ističe, tako ovisi o genetskoj sklonosti, ali i o utjecajima okoline. Istraživanja pokazuju da će 10-15% osoba tijekom života oboljeti od depresije. Depresija se češće javlja i kod osoba oboljelih od nekih tjelesnih bolesti, npr. srčanih bolesnika, dijabetičara, nakon moždanog udara i slično.

Biološku osnovu depresije predstavljaju promjene u metabolizmu kemijskih molekula – neuroprijenosnika (serotonina, noradrenalina i dopamina), kao i broj i osjetljivost struktura na koje neurotransmitori djeluju – receptora. Upravo su ti neuroprijenosnički sustavi mjesto djelovanja antidepresiva.

Danas smatramo da je depresija biopsihosocijalni poremećaj, ističe doktorica. Nastaje kod pojedinaca kod kojih postoji manja ili veća urođena predodređenost za pojavnost depresije, a nepovoljni i stresni događaji pogoduju razvoju bolesti. Psihijatrica naglašava da je depresija bolest, sa svojim genetskim i biološkim karakteristikama. Dakle, depresija nije prolazno stanje neraspoloženja i pasivnosti – ona je ozbiljna bolest koju treba liječiti.

Izliječenje ne dolazi preko noći

Depresivne se epizode, ističe, mogu liječiti u velikom broju slučajeva. Farmakološko i psihoterapijsko liječenje depresivnog poremećaja međusobno se nadopunjuju i daju najbolje rezultate. Važno je da bolesnik zna da se ne radi o bolesti koja se može vrlo brzo riješiti te da lijekovi koje uzima djeluju s odgodom od 3-4 tjedna. Nadalje, bolesnika treba upozoriti da izostanak brzog terapijskog učinka ne znači da je lijek nedjelotvoran, već samo da ga još nije uzimao dovoljno dugo.

Ponekad je potrebno uzimati više lijekova, npr. dva antidepresiva različitih mehanizama djelovanja. Ono što je važno naglasiti jest da je lijekove potrebno nastaviti uzimati i nakon povlačenja simptoma bolesti. Rano otkrivanje bolesti i odgovarajuće liječenje u većini slučajeva vode do remisije (stanja bez simptoma bolesti), preveniraju pojavu novih epizoda bolesti, a također smanjuju emocionalni i financijski teret bolesti.

Depresija je ozbiljan duševni poremećaj, tj. prava bolest koja se mora liječiti, zaključuje dr.Grubišin za Pliva zdravlje. Dakle, ističe, ovo stanje nije znak slabosti, a što više bolesnik zna o depresiji, te što više sudjeluje u programu svog liječenja, lakše će se osloboditi ove bolesti. Ipak, naglašava, kako izlječenje nikada ne dolazi preko noći, već je potrebno više tjedana da bi se bolesnik osjećao bolje.

 

Jelena Oberman

FOTO: Unsplash