Ban Josip Jelačić vjerojatno je najpopularniji hrvatski vladar, a upravo ovih dana obilježava se 160. obljetnica njegove smrti. Po banu Jelačiću danas se nazivaju mnogobrojne škole, kulturno – umjetnička društva, nalazi se na novčanici od 20 kuna i nekim poštanskim markama, njegov spomenik zauzima centralno mjesto na glavnom trgu glavnoga grada Hrvatske, slavni Johann Strauss skladao je poznati „Jelačić marš“, a njegovo ime nosi i popularni kolač Jelačić kocke.
Jelačić kao mit
„Jelačić je zasigurno bio najpopularniji hrvatski ban. Na temelju sačuvanih zapisa može se reći da je njegova svečana banska instalacija, odnosno uvođenje u službu bila najsvečanija, a njegov pogreb, po broju nazočnih, bio najveći sve do pogreba Stjepana Radića 1928. godine. S tim da treba naglasiti da je tada u Zagrebu, a i općenito u Hrvatskoj, živjelo mnogo više stanovnika nego u Jelačićevo doba. Sve to govori u prilog tezi da je ban Jelačić nadrastao okvire postojanja stvarne povijesne osobe i prerastao u mit“, kazala je dr.sc. Vlasta Švoger, znanstvena savjetnica s Hrvatskog instituta za povijest na stručnom skupu „Ban Josip Jelačić – stvarna osoba i mit / percepcija u domaćoj i inozemnoj javnosti“ održanom u petak na Jelačićevom imanju u Zaprešiću.
Josip Jelačić Bužimski bio je ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine. Bio je također general te jedan od značajnijih političara u 19. stoljeću. Rođen je 16. listopada 1801. godine u Petrovaradinu u današnjoj Srbiji u plemićkoj obitelji. Umro je 20. svibnja 1859. godine u Zagrebu nakon duge i teške bolesti. Pokopan je u Novim Dvorima 26. svibnja 1859. godine. U njegove najveće zasluge ubraja se ukidanje kmetstva u Hrvatskoj, prekid odnosa s Ugarskom, pripojenje Međimurja i Rijeke Hrvatskoj i raspisivanje prvih izbora za Hrvatski sabor u hrvatskoj povijesti.
Marxova kritika
Car Nikola I. iz Rusije odlikovao ga je Ordenom sv. Andrije te imenovao vitezom Reda sv. Vladimira, a kralj Ferdinand V. dodijelio mu je križ Leopoldova reda I. stupnja. Godine 1849. biva proglašen za počasnog građanina Pešte, a 4. rujna 1849. i grada Beča. O njemu se u njegovo doba pisalo u stranim časopisima, bio je vrlo popularan među francuskim vojnicima, te među vojnicima i građanima Beča. Uživao je simpatije među Slovacima i Česima koji su očekivali da pridonese očuvanju Habsburške Monarhije koja je trebala postati federacija ravnopravnih naroda. Voljeli su ga zapravo svi, osim Mađara zbog sukoba u revoluciji 1848. godine, i Karla Marxa.
„Nepoznavajući dovoljno složene političke okolnosti u Habsburškoj Monarhiji, Slavene i Hrvate osudio je kao oruđe bečke reakcije u suzbijanju mađarske revolucije. Jer je on smatrao Mađare progresivnima“, pojasnila je dr. Švoger. Njegovu su ocjenu kasnije preuzeli jugoslavenski povjesničari nakon drugog svjetskog rata, pa je stoga i 1947. uklonjen spomenik bana s glavnog zagrebačkog trga, te je vraćen tek s demokratskim promjenama 1990. godine.
Dani Jelačića
Na poseban način obljetnicu Jelačićeve smrti obilježava Grad Zaprešić „Danima Jelačića“ koji se održavaju od 20. do 26. svibnja u Zaprešiću gdje je ban Jelačić proživio dio svoga života na svom imanju Novi dvori i gdje je pokopan.
Tako se u Vršilnici u Novim dvorima do 26. svibnja može pogledati Izložba predmeta iz banove ostavštine, na glavnom gradskom trgu, Trgu Ivana Pavla II. otvorena je županijska izložba cvijeća, u subotu 25. svibnja Klub Zapreščana organizira likovnu koloniju, a istoga dana navečer, u 19.30 sati Mješoviti pjevački zbor KUD-a „Ban Josip Jelačić“ u Crkvi Marije Kraljice apostola u Zaprešiću održava koncert klasične glazbe „Banu u čast“. Iste večeri u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Zaprešić u 19.30 sati nastupa Društveni komorni ansambl Hrvatskog glazbenog zavoda.
Jelena Oberman
FOTO: Robert Oberman/Alter
